KORF neće opet biti dionica godine

Nažalost, KORF neće biti opet dionica godine, a to bi bilo 3. godina za redom da je. Evo zašto: od sutra se više njime ne trguje jer je VAH pripojen RA.

Ali ako bi bila RA, da li se bi se to brojalo u kontinuitet?

Došao je tiho i otišao u vječnost … možda su u pravu bili oni fond manageri koji su tvrdili da je ‘neinvestabilan’ (za razliku od obveznica NEXE, DLKV, INGR, MGMA i sl.), jer tko bi ulagao u dionicu koje malo ima, pa je onda nema.

korf u zalazu

Nova domena

Uskoro na novoj domeni Eclectica.hr — ne znam kako će se sustav ponašati s ovom (starom) domenom, hoće li raditi pretplate na postove i komentare itd.

Ako nećete moći pristupiti blogu na ovoj domeni, ili ne budete dobijali obavijesti o novim postovim, pretplatite se ponovo na novoj koja će uskoro biti aktivna.

Deep Value – vrhunska nova knjiga i turističke dionice

Opet jedna stvar u kojoj ćemo se fond manageri najvećih fondova i ja složiti, a to je da je ova nova knjiga jako vrijedna čitanja: Deep Value: Why Activist Investors and Other Contrarians Battle for Control of Losing Corporations.

Neki od njih će se opirati čitanju ‘e baš zato jer ju je NB preporučio’, ali će ju na koncu ‘everybody who is anybody’ pročitati (kao što su se opirali ili se opiru ulaganja u turističke dionice, osim ako ne brojimo onaj minimalni udjel koji je smokvin list kojim mogu samo najvećim neznalicama ‘objasniti’ da nisu promašili cijeli turistički sektor ).

Knjiga ima rijetkih 5* na Amazonu i npr. piše ovo:

“If You’re A Pro On Wall Street Just Shut Up And Read This Book.”
“Here’s your book for the fall if you’re on global Wall Street. It’s an incredibly smart, dense, 213 pages. It’s your Autumn smart read.”
-Bloomberg’s Tom Keene

Hvala V. na skretanju pažnje!

Zanimljivo, pogađa moju investicijsku filozofiju u srž. Iz nekih od ovih izvadaka možete vidjeti kao da su prepisani s mog bloga, ali naravno to ne znači da sam nešto previše pametan … naprosto, da su stvari često jednostavne, dostupne svima – samo ako se oslobode okova i razmišljaju slobodno.

Kako su turističke dionice vrlo aktualne, primjenit ćemo neka razmatranja upravo na njih.

Ali najprije neki izvatci iz knjige (iako je skupa, preporučam svakome da ju kupi):

Lakonishok et al. examine this point, finding that professional investors also make errors in judgment, extrapolating past growth rates of glamour stocks even when such growth rates are highly unlikely to persist. Like the lay investor, they too commit the investment sin of putting too much weight on the recent past for the particular stock under examination, rather than a rational prior, which is the probability of returns to glamorous, high-growth story stocks . This is a common judgment error not just in the stock market, but also in many situations requiring predictions about uncertain future states.

The three heuristics are representativeness, availability, and anchoring and adjusting.

With the caveat that the volatility-adjusted returns are lower for the loss makers and the non-dividend payers, it’s clear that the ugliest of the ugly generate the best returns. 48 As counterintuitive as these findings appear to be, it is a phenomenon repeated throughout the value investment literature.

Clayman concludes that the “evidence suggests that companies with low [price-to-book value] ratios are likely to see those ratios drift upward over time. The financial analyst must, instead, look beyond current and historical financial and behavioral attributes to estimate investment returns.”

The research shows, however, that the better investment— rather than the better company —is the value stock , the scorned, the unexcellent, the Ds, the loss-making net nets. And the better value stock, according to Lakonishok, Shleifer, and Vishny’s research, is the low- or no-growth value stock, what they describe as “contrarian value,” and what I regard as deep value; the ugliest of the ugly. What is clear is that value investing in general, and deep value investing in particular, is exceedingly behaviorally difficult. It is counterintuitive and against instinct, which is why many investors shy away from it. To succeed as deep value investors, we need to overcome our behavioral biases. If we are subject to the same behavioral biases as other investors, how can we exploit that irrationality without falling victim to it ourselves?

These biases— ignorance of the base case and ignorance of mean reversion — are key contributors to the ongoing returns to deep value investment. We know that a portfolio of deep value stocks will, on average, generate better returns and suffer fewer down years, than the market, but we fixate on the fact that any individual deep value stock is more likely to suffer a permanent loss of capital. The reason is that even those of us who identify as value investors suffer from cognitive biases and make behavioral errors.

Primjenimo ovo na najatraktivniju investicijsku klasu trenutno, a vjerojano i desetljeća: turističke dionice. Nije tajna da su većina fond managera izbjegavala (naprosto nevjerojatno!!!) KORF, ali naravno i ARNT i LPLH. A da su neki od najvećih ulagali u PLAG i TUHO (ovaj zadnji je jako zgodan jer se može napucavati na malom volumenu).

Iako sa više puta kazao da mislim da je čak i TUHO dobra investicija, a za PLAG i dalje mislim da je odlična, jasno je da sam za KORF, ARNT i LPLH mislio da su još bolje (a to vidite i po tome što ih imam, u značajnim iznosima – a ovo nije naravno preporuka za njihovu kupnju ili prodaju, molim potražite savjet profesionalaca).

U okvirima ‘standardne analize’ velikih investicijskih umova koji se ‘ravnaju prema fundamentima’, naravno da ove zadnje tri nisu izgledale atraktivno prema prve dvije koje su prikazivale ‘zdravu profitabilnost’ (napominjem da nikad ne znam predvidjeti kretanje cijena, a moguće je da bilo koji fondić koji se ‘naljuti’ nalupa cijenu bilo koje dionice, pa tako i TUHO ili PLAG do koje razine želi … sjetimo se samo kako je jedan OMF bio nabio ISTT do 400 kn).

Napomenimo da i neznalice često misle da je ‘fundamentalna analiza’ zapravo ono što bi se bolje nazvalo ‘buljenje u pokazatelje’.

Međutim, meni je cijelo vrijeme bilo evidentno da KORF naprosto kasni u fazi (za koju godinu) za PLAG, da ARNT kasni za njim, a LPLH još više (to sam nedavno otkrio), on je tek prilika za koju vjerujem da će se realizirati.

Ali – za divno čudo!!! – upravo u skladu s tezama ove knjige, ovo su prinosi tih dionica od kraja 2012. Ovo je bez dividende, koju su isplaćivali TUHO i PLAG, ali ona ne mijenja bitno na stvari. Ovdje, jasno, dodajem i ISTT, koji je također za 2011. već pokazivao značajnu profitabilnost (ARNT i KORF gubitke), a bio je najveće turističko ulaganje naših najvećih ulagača (OMFova):

- ISTT +28% (prema cijeni nedavnog preuzimanja)
– PLAG-R +94%
– TUHO +109%
– KORF +150%
– ARNT +220%
– LPLH +569%

No, ako pogledate s kraja 2011., situacija će mnogima biti naprosto nevjerojatna (naizgleda, LPLH se ne uklapa u priču, ali je tada još imao vrijedan brodarski biznis, pa je turistički bio vrednovan valjda oko 0?):

- ISTT +11%
– PLAG-R +162%
– TUHO +141%
– KORF +283%
– ARNT +466%
– LPLH +193%

Dakle, dionice tvrtkama koje su već 2011. ostvarivale značajnu profitabilnost (ISTT, TUHO, PLAG) su rasle, ali u prosjeku značjano manje nego onima koje su je trebate tek iskazati!

Moja su očekivanja da će se ova diferencijacija nastaviti. Primjerice, TUHO je uglavnom kamp (100 ha), a ARNT ima ‘asset play’ o kojem sam više puta pisao, a samo jedan kamp koji ima 110 ha (Kažela), koji do sada nije donosio skoro ništa. Itd.

Što se tiče KORF, on tek treba postati uvjerljivo vodeća turistička dionica, pogledajte Odnosi s investitorima, čime se zaista izdvaja … nedostaje nam samo još koji market maker, pa da i to bude prvi takav slučaj za neku turističku dionicu.

TUHO naravno (za sebe) ne gledam kao investicijsku priliku, on mi je više kao benchmark, pokazatelj što je moguće (i kako su blesave investicijske strategije nekih). Primjerice, već sada, TUHO koji je ‘cash cow’ ima EV/EBITDA veći nego KORF?! (Prema MojeDionice). A ne usudim se pomisliti što će biti ako kišovita sezona brutalno ‘kazni’ kampove, ali ne i hotele.

Kad smo već kod ovoga, zanimljivo je pogledati i tablicu Top 10 zadnjeg tjedna (promejna pon-pet). Kao što sam vam rekao, prodajem stanovite količine KORF zbog njegova jakog rasta i udjela u portfelju, ali drugi je razlog i neke akcije koje planiram, a da biste bolje razumjeli kako i zašto, pogledajte knjigu koju vam preporučujem. Možda gledam krivo, ali rekao bih da su ova tri skrbnička računa koja kupuju u stvari strani fondovi. Možda zato cijena raste?!

korf dioničari

I još za kraj:

Klarman continued that this did not mean that fundamental analysis was not useful. “It certainly is,” he continued: But information generally follows the well-known 80/ 20 rule: the first 80 percent of the available information is gathered in the first 20 percent of the time spent. The value of in-depth fundamental analysis is subject to diminishing marginal returns. Most investors strive fruitlessly for certainty and precision, avoiding situations in which information is difficult to obtain. Yet high uncertainty is frequently accompanied by low prices. By the time the uncertainty is resolved, prices are likely to have risen. Investors frequently benefit from making investment decisions with less than perfect knowledge and are well rewarded for bearing the risk of uncertainty. The time other investors spend delving into the last unanswered detail may cost them the chance to buy in at prices so low that they offer a margin of safety despite the incomplete information.

Napomena: Imam dionice KORF, ARNT i LPLH, a ovo nije ni u kom slučaju preporuka za njihovu kupnju ili prodaju. Moje računice i razmatranja mogu biti netočni i nesuvisli.

Da li si umišljam ili neke dionice zaista vrijede više nego što im je trenutna cijena na burzi, kao što se meni čini, prosudite sami. Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, ili možda kupnju druge dionice, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Recimo, zadnjih dana sam baš i prodao jednu manju količinu dionica KORF, ali samo zato jer mi treba gotovina za jednu drugu dionicu, a KORF mi je svoji rastom postao možda i prevelik dio portfelja. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i subjektivno je i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaista ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log.

Jesu li predsjednički izbori već odlučeni i što će biti s tržišno-socijalnim?

Naš najbolji politički komentator Antun opet briljira, a kako se i raspisao, predlažem da ne propustite ove njegove zadnje komentare:

- Jesu li predsjednički izbori već odlučeni? (niz komentara) i još ovdje.
O ‘socijalno-tržišnom’ gospodarstvu (i ovo kao i ostali je u stvari niz komentara)
O domoljublju i kako je postao član stranke
O Mirely Holy i novinarima

Zašto ovaj čovjek nema svakodnevnu kolumnu u nekom velikom mediju, ili bar subvenciju Ministarstva kulture (joj da, nije prorežimski), a ne da se pati ovdje?

Odnosi s investitorima

Via Domenico:

Valamar Grupa / Riviera Adria: Voditelj odnosa s ulagačima (ž/m) – Poreč

Iz oglasa:

Valamar Riviera d.d. je dioničko društvo čije će dionice biti uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze po dovršetku procesa pripajanja. Kompanija će biti aktivan član Zagrebačke burze te planira razviti najviše standarde odnosa s ulagačima i komuniciranja s javnošću, s ciljem razvoja svojeg korporativnog profila u okviru investicijske javnosti te podizanja vrijednosti dionice i povrata na ulaganja u dugoročnom pogledu.

Ključna mjerila za ocjenjivanje rada:
- Tržišna kapitalizacija, cijena dionice i povećanje dioničarske vrijednosti
– Prisutnost u medijima (kvalitativna i kvantitativna)
– Indeks DOP-a ili drugi pokazatelji korporativne društvene odgovornosti
– Rezultat korporativne kulture (interno)

Nekad nezamislivo, a danas i u vašem gradu. A ako i niste iz Poreča, zašto ne razmotriti život u Istri? :)

Zg. Geoportal: karta buke etc.

Nekako smo navikli da zaostajemo sve više (pogotovo mentalno), pa smo i zaboravili primjećivati stvari koje rade ili bi trebala raditi suvremena gradska uprava. Evo jednog sjajnog primjera, Zg. Geoportal. Na njemu su i stvari poput ove, karta cestovne buke, noću (klik na nju za veću, ali odite na Zg Geoportal pa vidite što sve ima):

karta buke cestovni noću

Ovdje je sveobuhvatni link https://geoportal.zagreb.hr/, gore imate zanimljivih stvari.

Jedna zgodna stvar, koja pokazuje kako javna uprava može uvijek napraviti korak više je produljivanje parkinga u Zagrebu. Ne znam jeste li primjetili da kad dobijete obavijest telefonom o isteku parkinga, dovoljno je na tu poruku odgovoriti sa ‘*’ (bez navodnika) i parking se automatski produžuje?

Takve male usluge s kojima smo baš zadovoljni obično dobijamo od privatnog sektora. Primjerice, jeste li primjetili da kad imate više otvorenih tabova u Chrome a neki ima zvuk, ali ne znate koji, da je dovoljno na tabovima potražiti malu ikonu zvučnika?

Fondovi za nepovjerovati?

Država najavljuje da će potaknuti aktivnije uključivanje građana u tržišta kapitala tzv. ‘domoljubnicama’. U međuvremenu, praktički nezapaženo u javnosti izvanredna izvedba investicijskih fondova. Čak 68 od 72 fondova s tablice hrportfolio su pozitivni! Pri čemu, prinosi novčanih nisu vrijedni spomena. Međutim, među dioničkim fondovima je priča drugačija.

Ovo je vrh tablice (klik za veću):

fondovi 2014-09-23

Indeks CROBEX raste već 8 dana za redom, ukupno 3,88% u tih 8 dana.

Na američkim tržištima je opet bio sjajan dan, što je dobra indikacija za Europu danas: STOCKS SURGE, DOW GAINS 154: Here’s What You Need To Know.

A loše ulagačke vijesti za mizantrope se nastavljaju. U 3 godine su američke dionice porasle oko 70%, a zlato palo za oko 25%:

zlato 2014-09-23

Kao što znamo, od plemenitih metala zlato je za raju, a srebro za znalce-profesionalce. Ili … ups! … skoro -50% u tri godine:

srebro 2014-09-23

Iako se dogodio upravo scenarij koji su ‘znalci’ govorili da naročito pogoduje srebru i zlatu: ” … U idućim godinama, od 2012. do 2016. godine, uslijed pritiska tereta prezaduženosti europskih gospodarstava, posljednji izlaz moglo bi biti tiskanje novca, a bez prethodnog inflacijskog zamaha, monetarna će reforma bbiti teško provediva. U takvim okolnostima, ulagačima su zlato i srebro najbolje osiguranje za zaštitu od inflacije i posljedica moguće monetarne reforme …

Neoliberalizam, socijalizam i vjera


+ Iduća Vlada će biti neoliberalna
+ Još jedan razlog zbog kojeg je možda otišla Martina Dalić

1. ‘Neo’ je opet na naslovnicama medija, iako i dalje bez ikakvog razumijevanja: HDZ NAPAO DALIĆ ‘Ona je neoliberal, želi rezove i otpuštanja, a otišla je kako bi naškodila Kolindi’.

Shizofrenija je potpuna čim pogledate drugi današnji naslov Hrvati su od Švicaraca siromašniji 20 puta, a 10 puta bogatiji od Srba.

A ako postoji uzor ‘neoliberalizma’ u Europi, to je Švicarska. A opet, notorno je, dok su naši političari još biračima obećavali kolače (sad su to ipak samo obećanja da neće biti gladni), glavno je bilo: ‘Bit ćemo kao Švicarska’.

Uz Švicarsku, modeli neoliberalizma su nordijske zemlje, opet uzor bar jednom našem političaru — MILANOVIĆ IZVOZNICIMA: ‘Vlada je izabrala nordijski, a ne bizantinski put!

Kako smo došli dotle da iako je Švicarski status mokri san svakog političara, da se istovremeno raji prijeti švicarskim društvenim uređenjem? I kako smo došli do toga da se i vlast i opozicija populitičkti dodvoravaju biračima na ovaj način, kad će ionako svaka iduća Vlada u svojoj suštini biti neoliberalna – pitajte Grke i Talijane (‘raja’ ovdje nije zamišljeno kao uvreda narodu, nego opis načina kako naši političari komuniciraju s narodom).

Srbija je dugo bila dio Bizanta, a opet — naši političari u praksi sve rade da budemo sličniji Srbiji nego Nordijskim zemljama. Je li Vam to jasno?!

Istovremeno, nužne promjene se nazivaju ‘rezovima’ jer se time postiže veći učinak plašenja. Ali čak da su i rezovi: zamislite da ste jako bolesni, treba vam operacija. Jeste li za rezove ili za sporo umiranje? Hrvatsko društvo se, međutim, za sada odlučilo za sporo umiranje. No, ovdje usporedba s liječenjem prestaje – jer pravo liječenje često na koncu omogućava potpun oporavak pacijenta, a nedostajanje reformi u društvu ima trajne posljedice: propušten ekonomski rast tokom mnogo godina, negativni sentiment i iseljavanje najboljih.

2. Pomoć nam ovdje može pružiti The Unacknowledged Success of Neoliberalism (via Davor Huić, čiji zid vrijedi pratiti ako vas zanima današnje društvo).

Ovo je zaista odličan članak koji vrijedi pročitati u cjelosti! Tko slabije razumije engleski (kapitalistički) Google radi dobro, prijevod na Hrvatski.

VAŽNO:
– Uočite razliku u terminologiju, u SAD imamo endemsku upotrebu riječi ‘liberal’, što su ondje oni koji su u Europi ‘socijaldemokrati’. Primjerice, Krugman je ‘liberal'; u Europi se pak pod liberal misli ‘klasični’ ili ‘neo’ liberal.
– NO, druga važna stvar: i skoro svi američki liberali/socijaldemokrati su u ekonomskim stvarima daleko ‘desnije’ od svih NAŠIH političkih stranaka
– Iako imamo tu terminološku zbrku kod ‘liberal’, značenje riječi ‘neoliberal’ je svuda isto, osim u zemljama zagađenima trash-marskističko-lenjinističkom terminologijom poput naše, gje se primjerice tržišna ekonomija naziva ‘neoliberalnim kapitalizmom’ pri čemu se ‘podrazumijeva’ da je to ne jedna, nego dvije ‘uvrede’ (iako je istina skroz suprotna).

First, to understand what neoliberalism it, we need to start with the term “liberal.” The best way to make sense of liberalism, in all its permutations, is to assume that liberals are people with constantly evolving policy views but relatively stable utilitarian values. In the late 18th and early 19th centuries, idealistic utilitarian reformers, aka “classical liberals,” believed that free-market capitalism was the best way to improve human welfare. Views shifted over the course of the 19th century, as capitalism was increasingly associated, whether accurately or not, with overly-powerful corporations and increasing inequality. After the Great Depression, many liberals saw laissez-faire not just as unfair, but also as dysfunctional. In the United States, self-described “liberals” moved toward somewhat more socialist policy views.

Modern liberalism (or social democracy outside the United States) reached its peak between the 1930s and 1970s. … However, there was no significant reduction in government spending: In most countries, the government’s share of GDP has been fairly stable in recent decades.

The neoliberal revolution combines the free markets of classical liberalism with the income transfers of modern liberalism [napomena NB: ovdje se misli 'liberalism' u američkom smislu, tj. ono što ovdje nazivamo 'socijaldemokracijom]. …

3. Ovdje dolazimo do zanimljive stvari, a to je upotreba riječi. Mnogi kod nas govore istim riječnikom kao i u svijetu, ali misle nešto drugo. Tako, kad kažu da su ‘lijevo’, pa čak i citiraju Krugmana, ne misle isto kao ljudi na Zapadu. Naime, dok je npr. Krugman snažno tržišno orijentirani socijaldemokrat, ovi NAŠI su u stvari marksisti-lenjinisti. Itd.

4. Kako ćup ide na vodu samo dok se ne razbije, a svijeća gori dok ima voska, tako i socijalistička iluzija traje samo dok ima tuđih para, nema sumnje da će iduća Vlada raditi po načelu ‘sila boga ne pita’ (nema više tuđih para, pa se moramo početi ponašati racionalno).

I to neovisno o VJERI.

O čemu se tu radi? Naši ‘ljevičari’ se često definiraju kao oni koji su ‘protiv’ katoličke matice, tj. većine (a kako u tradiciji komunizma ateizam ide s komunizmom, to su obično i ekonomski ‘ljevičari’). Pa istovremeno omalovažavaju vjernike ‘jer kako netko može vjerovati u nešto što nije dokazano’. No, koliko znam, NEpostojanje boga još nitko nije dokazao (iako ga ateisti i agnostici smatraju potpuno nevjerojatnim). Međutim, socijalizam (kao ga zamišljaju mnogi NAŠI) je isto tako konceptualno nevjerojatan, a u praksi dokazano neuspješan. Ipak, mnogi su za njega. To pokazuje snagu vjere!

Ipak, treba biti pošten i reći da nisu svi takvi. Mnogi jahači državnih jasli naprosto spajaju ugodno s korisnim, to su praktični tipovi (odatle i sada puno povika za što više ‘državne potrošnje’ kao ‘spas’ od ‘krize’).

5. Kako će, dakle, neminovno iduća Vlada biti neoliberalna, jasno je da će se HDZ kad-ako dođe na vlast početi racionalno ponašati. Tj. ideje koje Martina Dalić zagovara će biti prihvaćene odmah, ili ako Vlada bude opet socijalistička, nakon njenog brzog pada (jer smo potrošili sav tuđi novac).

Opet, tko ne vjeruje, neka pogleda članak u današnjem VL o IFO koji savjetuje HDZ, a iz njega posebno ovo:

ifo hdz

Zašto onda gđa. Dalić odlazi upravo sada? Možda je odgovor u koaliciji HDZ-HSLS i u mogućnosti da glavni čovjek za gospodarstvo ne bude netko iz HDZ, nego Josip Budimir iz HSLS.

S druge strane, u slučaju iznenadnog kriznog udara (na svjetskim tržištima ili gubitka povjerenja samo za Hrvatsku), moguć je i scenarij ‘hrvatskog Montija’. A to bi mogao biti netko baš poput Martine Dalić (ili Velimira Šonje ili Borisa Vujčića …).

6. Ako vas ovo sve zbunjuje, niste jedini. Evo i ja sam se zeznuo. Moj genijalni projekt izgradnje aviona nažalot neće nikad ugledati svjetlo dana, jer iako se ekonomski gledano sviđa anti-neo-liberalima, problem je u chemtrailsima.

A kolika je indoktrinacija nasilnom vjerom bila kod nas, pokazuje čak i moj primjer. Indoktrinacija je često nesvjesna. Tako sam i ja nedavno ponosno izjavio da smo na Matematičkom fakultetu imali TIPSS ili ONO i DSZ, a ja ponosan da mi je to bila jedina trojka. Ali ne! Upravo sam konzultirao indeks. Pred sam kraj Juge, studenti matematike su imali Osnove marskizma – 2 (dva) semestra (dobar 3), Osnove ONO i DSZ – 4 (četiri) semestra (odličan i vrlo dobar), te Socijalizam i samoupravljanje – 2 (dva) semestra (vrlo dobar). Ovi su mi svi opako kvarili prosjek, a ja se jadan čak toga i ne sjećam, nego mislio da sam imao samo jedan takav predmet?

Kao što znamo, ovo su ipak ključna znanja za studente matematike. Srećom, ne postoji ‘marksistička’ matematika, kao što postoji marskistička ‘ekonomija’ koja još prvladava u nekim našim krugovima (uočite raspored navodnika :) ).

7. Budući da ‘tržišta kapitala’ dolaze u RH u veliku modu, naime čini se izvjesnim da će Vlada upravo na domaćem tržištu kapitala plasirati obveznice-‘domoljubnice’, a kako su se i sama dionička tržišta probudila (vidite jučerašnji post Eclectica, 5 i pol godina kasnije), mislim da je pravo vrijeme da ovaj blog napusti gornju domenu – vidimo se uskoro na novoj – ako ne dobijete obavijest o novim postovima neko vrijeme – to je zato. Pa nas potražite na eclectica.hr.

Eclectica, 5 i pol godina kasnije

Početkom 2009. kriza je napokon ‘došla’ i RH, jer smo se 2008. pravili da nas se ona ne tiče. No, početkom 2009. je to već svakome bilo jasno – iako mnogi nisu razumjeli da je kriza u svijetu samo okidač za razotkrivanje nečeg daleko goreg kod nas (a neki to, nejverojatno!, ne razumiju ni sada).

Tada sam počeo pisati ovaj blog. Napisao sam da su cijene dionica naprosto besmislene. Iako nas je duljina trajanja ove depresije u RH iznenadila, vjeurjem da nitko nije mislio da je to moguće, za racionalne investitore je to bio El-Dorado!

U tom prvom postu Zašto bi neke hrvatske dionice uskoro mogle porasti 50-100% sam napisao da bi neke hrvatske dionice mogle jako porasti.

Izrijekom sam spomenuo sljedeće ‘velike’ dionice (“Vjerujem da će brzo otključavanje vrijednosti ubrzo zadesiti, između ostalih, ove dionice”), a u zagradi navodim rast njihove cijene od tada do jučer:

- DDJH, +26%
– ADRS-P, +172%
– VIRO, +61%
– PTKM, -55%
– KORF, +976%
– KOEI, +291%

U prosjeku, +245%. I to bez dividende, koja je, primjerice, za VIRO bila oko 37 kuna, a bilo je i za ADRS i KOEI.

Istovremeno, CROBEX je porastao oko 45%.

Kako je to moguće, da gospodarstvo toliko tone, i na tako ružan način, a mnogim su dionicama cijene tako brutalno porasle? Pa zato jer su te cijene bile bez-vezne, bez veze s postojećim fundamentima tih tvrtki. Kao što sam više puta ilustrirao, ja bih danas kupio čak i stambene nekretnine, ako bih, primjerice, mogao dobiti stan na Cvjetnom trgu po 500 eur/m2.

Nekretnine i nekretninske dionice

1. Prije 3 i pol godine: Zašto će cijene stanova i dalje padati, a Vladine mjere vjerojatno samo odlažu i otežavaju nužnu prilagodbu

2. Prije tri godine, ista stvar, elaboriranije: Nekretnine – kuhanje žabe — Ulaganja u doba krize – nekretnine ili dionice? Kako je ulaganje u nekretnine kod Hrvata ideološki uvjetovano, zašto će im cijene i dalje padati i kako je ulaganje u nekretnine kao kuhanje žabe. Je li ulaganje u realnu imovinu prava alternativa

3. Prije dvije godine: Koja su najbolja ulaganja u nekretnine u Hrvatskoj?

Ondje sam rekao da su ” … upravo neke od hrvatskih dionica najbolja ulaganja u nekretnine u Hrvatskoj.” i naveo dionice KORF (+160%), ATLN (+102%) i VPIK (-11%), kojima se u međuvremenu cijena promijenila kao u zagradama (pri čemu mi se nije dalo računati utjecaj masne dividende za ATLN), u prosjeku +83%.

4. Kako je moguće da jednim nekretninama cijene tako snažno padaju (stanovi), a drugima tako snažno rastu (hoteli), objasnio sam ovdje prije pola godine: Usporedba cijena nekretnina: dionice hotelskih tvrtki i stanovi u Zagrebu.