Prodaja Imperijala; još sutra i gotova je ‘srpanjska rupa’

Još dva dana i gotova je srpanjska rupa‘ je ‘Misao za srijedu, 30.7.2014.‘ našeg umjetnika Badurine. A ‘Misao za srijedu II, 30.7.2014.‘ je ‘Nakon srpanjske rupe očekujem kolovošku grbu.

1. Prije nego se vratimo na RUPU, pogledajmo implikacije tražene cijene Hoteli Imperijal na valuacije ostalih turističkih tvrtki. Prema pisanju Poslovnog država traži 249 mil. kn za 50%. Nadajmo se da cijene ima neko uporište u iskazanaom interesu jer “Za Imperial je u prvom krugu stiglo devet neobvezujućih ponuda, među kojima su bili opatijski LRH, Valamar i Karisma Hotel Adriatic.”

Ova cijena implicira P/S 4,2 i P/B 1,7. Koliko mi se čini, po kvaliteti kapaciteta (tj. ulaganjima) je kompanija zaostalija od vodećih privatnih. Ako bi se transakcija dogodila barem po ovoj cijeni, to bi bio odličan benchmark za valuaciju ostalih turističkih dionica. Primjerice, naša najveća turistička tvrtka Valamar Adria Holding, čija je dionica perjanica turističkog sektora (a i dva puta za redom dionica godine na Burzi) se trguje po P/S=1,4 i P/B=1,0. Koliko vidim, amortizacija u VAH je brža nego u Imperijalu i vrijednost objekata po smještajnom mjestu manja, dakle P/B nisu ‘baš’ usporedivi. Ali ova tražena cijena u parametru P/S je točno 3 puta veća od trenutne za KORF!

2. Što se tiče ‘rupe’. Slušamo katastrofične najave već od svibnja. Srećom, dobili smo polugodišnja izvješća kompanija, pa možemo vidjeti realnost. Najvište podataka su za sada dali Arenaturist i Plava laguna. Potvrđuje se ono što govori ministar Lorencin, da rezultati ovise o destinaciji, sposobnosti svake kompanije ali i nepredviđenim rizicima s obzirom na poslovne strategije svakog Društva.

arnt rezultati 1

E, sad za dalje. Jasno da je loše vrijeme utjecalo na kampove, i u kombinaciji s činjenicom da je svih zadnjih godina srpanj lošiji od kolovoza (naprosto, tako se razvija sezona) ne radi se ni o kakvoj iznenadnoj RUPI, niti je to mjerodavno za ostatak sezone. Ako bi vrijeme bilo u nastavku sezone kao prošle, čini mi se da ova najava iz Arenaturista implicira da će rezultati biti BOLJI:

arnt rezultati 2

Što se tiče KORF i on je ostvario bolje rezultate ove godine nego prošle! (Treba gledati izvještaj poslovodstva koji opisuje rezultate, i izdvojiti prošlogodišnje jednokratne prihode koji su nastali, ako se ne varam, od prodaje dionica KOEI).

Za PLAG si pogledajte sami. Oni su ostvarili lošije rezultate, ali ne mislim da je to indikativno za Q3, pogledajte im objašnjenje. Radi se (po mom sudu) o odlično vođenoj kompaniji i mislim da joj rezultati debelo opravdaju cijenu – EV/EBITDA je 7,4 (a uočite da drže 33% Jadranskih luksuzih hotela). Ipak trenutno nemam dinoice PLAG zato jer smatram da su neke druge relativno znatno jeftinije, ali mi ta dobro vođena kompanija pokazatelj mogućih profitabilnosti ostalih: na visokih P/S=3,6 imaju rečeni EV/EBITDA (KORF ima 7,8).

Katastrofu u svibnju u lipnju nije osjetio ni Imperijal:

prihodi HIMR

Čekamo još rezultate nekih drugih turističkih kompanija, pa ćemo imati potpuniju sliku.

Ipak, što se tiče valuacija, mislim da tekući rezultati nisu toliko bitni, naime (smatram da) ovdje je dominantna vrijednost imovine kroz mogućnost budućih zarada. Da to razumijemo pogledajmo npr. kad je ARNT bila 100 kn ili KORF 65, da li sada ima ikakve veze kakav je bio taj kvartal u odnosu na pretodnu godinu?

Izvor svih gornjih pokazatelja je MojeDionice, ako lažu oni, lažem i ja!

3. Ove moje analize ipak su se pokazale boljim prediktorom od katastrofičnih najava iz medija, pa kako su one dnevno aktualne na stranicama MUP-a, imamo ovdje otprlike i neku vodilju za srpanj:

ulasci stranaca 29-07-2014

Napomena: Imam dionice KORF, ARNT i također grafike Badurine. Ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju ničega od toga!

Kako je Hrvatska kao Sjeverna Koreja

Kargo kult je jak u Sjevernoj Koreji, baš kao i u Hrvatskoj! A između njemačke sadašnjosti i sjevernokorejske budućnosti, što birate?

Vrlo zanimljiv članak o vizijama sjevernokorejske arhitekture, njihovi najbolji arhitekti su nam na ovogodišnjem venecijanskom Bienalu pokazali kako zamišljaju budućnost. Na BI via Wired.

Djela su vrlo zanimljiva, ali za nas su svakako zanimljiviji komentari iz BI. Ipak, najprije, za kontekst, pogledajmo njemačku sadašnjost, Filharmonija u Hamburgu:

elbephilharmonie

A sada povrtak u budućnost. BI kaže

The problem is — and what these designs illustrate so well — that these architects are stuck between past and present without any real understanding of how to get to the future.

Their final products are a glimpse into what it would be like to envision the future after being entirely cut off from the present for almost 70 years.

Kako vas ovo podsjeća na hrvatsku, ne arhitekturu, nego društvenu stvarnost?

Ako još niste sigurni, evo pogledajte ovo razumijevanje, uz komentare s Wireda:

Počet ću od meni najboljeg rada, ovo su skijaške staze u cijevima: These “Mountain Conicals” pile living quarters high to reduce their footprint in the surrounding river beds. The architect calls for ski runs in the pipes connecting buildings.

koryo7

Eko-etno održivo! Neće NAMA stranci investirati, koji SAMO traže profit. This self-sustaining silk cooperative relies on wind, water, and solar power:
koryo12

Ekološki razvoj turizma, jer navodno stranci nam žele rasturiti obalu sa svojim hotelima, iako su ju nepovratno devastirali NAŠI s bespravnim briketušama-apartmanušama (ili čak legalno sagrađenima uz užase dalmatinskog ‘urbanizma’ i ‘arhitekture’): This “aerial hotel” combines communal spaces with private views of nature.
koryo4

No, neke sličnosti naše sadašnjosti i sjevernokorejske budućnosti su baš napadne!: A new, more efficient train to faciliate tourism throughout the country. “It runs slowly amongst some of the world’s most beautiful scenery,” we’re told. “Speed is not the essence.koryo10

A ovdje prepoznajem utjecaje ‘suvremenosti’ iz 1935. (Fallingwater), uz naravno eko-etno interpretaciju, jasno potpuno besmislenu izvan konteksta – gle čuda, baš kako i neki naši ekonomski mislioci nalaze inspiraciju u New Dealu iz istog doba i iste zemlje.

koryo9

Kao što sam pisao, kargo kult je dominantna ideologija u Hrvatskoj. Uvijek vidimo i neke smiješne sitnice koje na to ukazuju, evo recimo Bodul nas je izvjestio o NAŠEM nastupu na glavnoj europskoj energetskoj konferenciji, ovdje.

Ali pogledajte cijeli tekst na BI.

Filharmonija u Hamburgu će koštati oko 800 mil. eura. Ipak, NAŠI mainstream mediji tvrde: Angela, njemačka štedljivost ubit će nam Hrvatsku. Kako je to moguće? Možda oni ipak ne ‘štede’ nego troše na prave stvari. Što bi rekao Antun, NAŠI mediji se trude NAŠU raju zatući do razine neandertalca, tako je lakše perpetuirati postojeću vladajuću strukturu.

Dakle, što biramo? Njemačku sadašnjost ili sjevernokorejsku budućnost?

Još malo o Filharmoniji ovdje.

Neefikasnost hrvatskog tržišta: ZVCV, LPLH, turistička rupa i vrijednost ulaganja u turizam

Koliko je silno neefikasno hrvatsko tržište kapitala možda nam pokazuju dvije stvari od jučer. Opasnost je, međutim, da takve stvari privuku pohlepne špekulante, zato valja biti oprezan.

1. Predložena dokapitalizacija Zvečeva (ZVCV-R-A) po cijeni od 536 kuna, 7 puta (!) većoj cijeni od zadnje na burzi, te (ako se ne varam) 1% većoj od povijesnog rekorda ono usred burzovnog balona (ali kao što rekoh puno puta, ‘balon’ se odnosio uglavnom na pohlepne ulagače u Ingru, Magmu, Dalekovod i slično, a ne na racionalne ulagače).

Kaže većinski vlasnik na ovaj mogući posao:

U najavi dokapitalizacije navodi se da je Uprava društva odredila cijenu nove dionice na temelju najboljih saznanja i internih procjena konsolidiranog poslovanja. Zdenko Alvir, većinski vlasnik Zvečeva, ističe da je investitor spreman platiti navedenu cijenu, a da cijena na burzi nije realna kao ni za jednu hrvatsku tvrtku.

Da li je to vezano na razvoj poslovanja s Tescom, ili neke druge nove poslove, pojma nemam, ovo mi je godinama zanemarena ‘deep value’ investicija (treći sam najveći dioničar u Zvečevu).

Kaže se u pozivu:

zvcv

Naravno, nemojte ovaj blog držati ‘za riječ’, tko zna hoće li se ovo zaista i dogoditi (meni izgleda kao da hoće), navodim javno dostupne i službene podatke (primjerice, kad bi se ispostavilo da ovo gore nije istina, a ulagači počnu dioincu kupovati po znatno višim cijenama, moglo bi se reći da su bili dovedeni u zabludu, pa tražiti odštetu). U svakom slučaju vrijedi biti oprezan oko značenja ovakve vijesti jer govorimo o premiji od 700% na trenutnu tržišnu cijenu.

Ali ovo govori o neefikasnosti tržišta (naime, da cijene ne odražavaju stvarno dostupne informacije) – pogledajte, ovdje govorimo o navodno iskazanom interesu za značajn udio u tvrtci po 8 (osam!) puta većoj cijeni od trenutne na burzi.

Pitanje koje si ulagački mogu postaviti nakon ovakvih događanja je koliko još ima dionica za koje se vjerodostojno može reći da su potcijenjene nekoliko puta (ili 8 puta?).

2. Drugi primjer radikalne neefikasnosti (po mom sudu) je Lošinjska plovidba (LPLH). Jučer je opet bio ‘show’ oko njenog trgovanja, a nije se dogodilo ništa osim što sam vas ‘počastio’ nekim totalno dostupnim javnim informacijama. Kad sam prije točno osam mjeseci počeo pisati o LPLH, cijena je bila 40 kuna, što odgovara vrijednosti cijele tvrtke od oko 27 mil. kn.

Ovdje je sad ključna stvar da konsolidirana financijska izvješća ne odražavaju stvarnost, jer i dalje prikazuju LP Brodarstvo, koje je u stečaju, ali uprava je više puta rekla da to nema posljedica na ostatak grupe (koja u brodarstvu ima 50% udjela i konsolidira ju). Naravno, netko može reći da to nije tako, da uprava laže u svojim službenim izvješćima itd., ali to bi već bila faza debelog kriminala, u što ne vjerujem.

Dakle, onda se valja fokusirati na ostatak grupe, a to su LP Brodogradilište, LP Turizam, Uvala Poljana, Asparagus, Morus Alba, Marina Nerezine i valjda još nešto (oprostite, malo nisam u toku) – LPLH nema u svim tima 100%, negdje ima i dijelove.

Tu sad ima jako puno vrlo vrijedne imovine, a vrlo malo duga.

A. Pogledajmo samo LP Brodogradilište na osnovi najsuhljih brojki.

Na koncu 2013. je kratkotrajna imovina Brodogradilišta bila 63 mil. kn, od čega novac na računu i u blagajni preko 33 (praktički ista situacija i prethodne dvije godine), te kratkotrajna financijska 5; ostalo uglavnom potraživanja. Ukupna dugovana su bila oko 11; dakle kratkotrajna imovina umanjenja za SVE dugove preko 50; praktički istovjetno onome u 2012. (dakle jaaako dostupan podatak i ono kad sam pisao prije 8 mjeseci). Pri čemu tvrtka ima stalnu dobit i vrlo zgodan EBITDA.

Ima i jako puno vrijedne dugotrajne imovine, za koju mislim da vrijedi višestruko više nego ovo gore (o tome niže, iako sam pisao i onda).

Jedini osnivač (vlasnik) je Lošinjska plovidba holding. I u tom trenutku cijeli LPLH na burzi ‘vrijedi’ oko polovice gornje razlike, odnosno znatno manje nego samo ovo brodogradilište ima novca na računu??!! Naravno, moje pisanje o LPLH je izazvalo zgražanje ili bar uvrijeđeno čuđenje dijela ‘profesionalne’ investicijske zajednice, znate onaj hrvatski ‘ne znam baš’, slično kao i kod KORF na 45 kn ili tako nekako.

B. A jučer sam vidio da su javno objavljeni izvještaji za 2013. na FINI, pa sam iskopao sljedeće sitnice. Znam da nisu ‘sitnice’, mogao sam i prije, ali iskreno, mislim da je to tako ‘deep value’ da me u stvari nije bilo briga.

Dakle, ovo sam jučer napisao. Obratite pažnju na kartu s označenim zemljištem Asparagusa, te također na odnos koji se tiče Morus Alba, koji upravlja marinom.

E sad, za danas imam jedan novi doprinos. Ova karta na kojoj sam u grubo označio čestice u posjedu Asparagusa (ljubičasto), LP Turizam (crveno; osim jedne koju djele s Brodogradilištem) i LP Brodogradilište (plavo), te također marine i operativna obala na koju tvrtke grupe imaju koncesiju ili neko drugo pravo korištenje (svijetlo plavo)

nekretnine LP grad mali lošinj

Pazite, ovdje se radi o posjedu, ne vlasništvu, ALI za najveće čestice sam provjerio i vlasništvo (npr. za Asparagus sam skoro sve čestice i sve te su 1/1), no nisam sve, to morate sami ako vas zanima (mene ne, jer sam se dovoljno uvjerio). O koliko se zemljištu radi možete vidjeti iz ovog izvatka za LP Brodogradilište, s time da je pristanište-obala ‘društveno vlasništvo – korisnik LP Brodogradilište’ (pomorsko dobro). Uočite npr. da je najveća čestica od tih (41/1), oko 23.000 m2 u vlastovnici naveden LP-B kao 1/1 uz samo jednu, ali zanimljivu napomenu iz 2012.: “Zaprimljeno 10.08.2012. broj Z-2808/12
Na temelju Ugovora o osnivanju prava građenja, ovjerenog kod javnog bilježnika Bože Markovića iz Malog Lošinja, pod brojem OV-689/2011 dana 14.02.2011. godine, uknjižuje se pravo građenja na k.č.br. 41/1 upisana u AI (jedan), koja se upisuje u zk.ul. 2454 ove k.o.

C. No, kao što sam prije pisao, posebnu pažnju treba obratiti na Uvala Poljana d.o.o. u kojoj LPLH ima 47,7%. Pisao sam već prije o njenom poslovanju i nekretninama, ali na ovom mjesu svakako treba još jednom obratiti pažnju na njenu posjedovnicu, malo manje od 200.000 m2. Ako vas zanima možete sami istražiti što je od toga u vlasništvu, što je (kao i mnovi kampovi) samo na korištenju itd.

Evo kako su pozicoinirani Uvala Poljana i ovo prethodno na Lošinju:

mali lošinj LPLH

D. Onda imamo Marina Nerezine, za koju je također nedavno usvojen prostorni plan, o čemu sam nedavno pisao.

E. I također imamo 46% u Zračnom pristaništvu.

F. Mislim sad tu ima toliko poveznica da mi se naprosto ne da sve pisati, ali recimo samo površno:
Jadranka ulaže 30 mil. € u lošinjski aerodrom
100 MILIJUNA EURA ZA HRVATSKI OTOK SNOVA: PROJEKT LOŠINJ DE LUXE
– (ovo mi se čini malo sumnjivo skupo, ali tko zna) MISTERIOZNI BANKARI NA LOŠINJU Za 200 mil. eura žele kupiti vojni kompleks i pretvoriti ga u resort
– čak se i župan Komadina (opet) priklanja krupnom kapitalu
– upravo je završila rasprava za prostorne planove za Mali Lošinj

G. Sad dolazimo do činjenice da je i nakon jučerašnjeg rasta cijene tržišna kapitalizacija LPLH svega oko 115 mil. kn. Oduzmemo li od toga goreopisanih 50 mil. kn razlike kratkotrajne imovine (dakle, bez zgrada i zemljišta i postrojenja) Brodogradilišta, dolaziom do implicitne valuacije SVEGA ostalog od 65 mil. kn iliti manje od 9 mil. eura (jasno, kad gledate imovinu, trebate gledati i dug, ali njega ima vrlo malo, čini mi se da je najviše na Morus Alba, o kojem sam pisao, naime da se čini da će ga uspjeti sami potpuno vratiti od prihoda od marine).

Jasno ovo sve treba gledati u kontekstu razvoja, primjerice Nautika Hoteli Resort itd., pogledajte onaj video koji sam ranije postao. Sad stavite tih 9 mil. eura u kontekst brojki iz točke F. Pa se također možete sjetiti onih koji su govorili da je skok cijene sa 40 kn na 150 nerealan, manipuliran itd.

Meni su ovo naprosto brutalne brojke, ali jasno nemojte vjerovati meni (treći sam najveći dionočar i ovdje) nego lijepo sami proučite izvješća, katastar, zemljišne knjige itd., ja vam mogu dati samo neki putokaz za istraživanje, što ovdje i radim.

3. Dolazimo do srpanjske rupe. Izgleda da su neki pogrešno shvatili moj post. Nisam rekao da srpanj nije slabiji od kolovoza ili slabiji nego što bi mnogi htjeli, pogotovo iz starih navada da je ‘puna sezona u srpnju i kolovozu’, pa su nekako srpanj i kolovoz jednaki. Moja je poruka da ne postoji ‘rupa’, nego da se sezona prirodno razvija kroz srpanj do kolovoza, kad je očiti i jaki vrhunac. No, dao sam vam i brojke koje pokazuju da srpanj po broju dolazaka i noćenja STRANACA (to vidimo iz neto dolazaka, tj. koliko je stranaca u svakom trenuktu u RH) nije lošiji nego prošle godine, dapače (no ako laže MUP, lažem i ja – podaci su od MUP-a).

Imamo i decidirane izjave ministra turizma da sezona neće biti lošija.

Sad i (do sada depresivni) Jutarnji kaže slično: ZAŠTO JE PODBACILA SEZONA? Ne postoji srpanjska rupa. Postoji samo loš i nedefiniran turizam. Po mom sudu, ono što će se dogoditi je da će domaći gosti koji odsjedaju u jeftinijem smještaju (apartmani) podbaciti (situacija je sve teža u RH), ali da će bolje hotelske kuće proći dobro – one također neovisno od HTZ mogu raditi svoj direktni marketing za direktni booking (što mali iznajmljivač ne može napraviti).

Ali što se tiče ulaganja u turističke dionice, sve to mi je manje-više nevažno, naime smatram da ta turistička imovina vrijedi jako puno neovisno o tome da li je jedna sezona 5% lošija ili bolja (iako će naravno značiti nešto vulgarnijim špekulantima koji su npr. prije 3 godine razmatrali da li KORF vrijedi 62 ili 69 kuna, ovisno o tome ‘kakva je ta sezona’). Mislim da to dobro opisuje i gornji primjer LPLH. Ako ste ulagača u LPLH, brine li vas fantomska ‘srpanjska rupa’ u sezoni 2014.?

p.s. Evo i gornje slike s ucrtanom uvalom Kočavnje oko koje je UTRKA — Dvije ruske grupacije žele Uvalu Kovčanje na Lošinju

Na slici dolje se ne vide građevine jer je na Geoportal zamaskirano (vojna imovina), kao što možete vidjeti iz neprirodnog zelenila.

mali lošinj LPLH + kovčanje

Napomena: Imam dionice ZVCV, LPLH i KORF i ovo nije nikako preporuka za ulaganje u njih. Ovo je samo jedan blogić. Za savjet se obratite nekom profesionalcu ili još bolje dobro proučite podatke sami. Budite jaaaako oprezni. A još više budite oprezni kad vam agenti za nekretnine govore da je upravo sada pravi trenutak za kupnju nekretnine

Turisti: srpanjska rupa ne postoji + Hvar

Ovo bi valjda trebala biti dva posta, ali eto …

Prvo vam mogu ponuditi ovaj video Hvara, vjerujem da neki kadrovi još nikad nisu snimljeni:

Drugo, što se tiče dolazaka, pogledajte sljedeće analize na onovu podataka MUP-a (i analize i podaci mogu biti pogrešni, pa provjerite sami, ako nekim medijima treba, mogu im dati podatke u Excelu):

Evo najprije grafikona, a iza su interpretacije:

ulasci stranaca 26-07-2014

neto ulasci stranaca 26-07-2014

Neto ulasci su kumulativno ulasci minus izlasci.

Što ovdje vidimo:

A. ‘Srpanjska rupa’ ne postoji (barem prema prethodne dvije godine) – sezona se napsrosto razvija prema vrhuncu koji je 15.8.

B. Ulasci i neto ulasci ove godine su konzistentno bolji nego prošle.

C. Ljudi uče – tako se ulasci raspoređuju tijekom tjedna.

D. Prema podacima MUP-a, prošle godine je na vrhuncu sezone 15.8. boravilo 1,3 milijuna stranaca više nego 1.5.

E. S obzirom na 1.5. kao baznu točku, ove godine u RH boravi oko 100.000 stranaca više nego prošle.

F. Gužve vikendima na cestama će biti u idućim tjednima sve veće (ako se vrijeme radikalno ne pokvari).

U vezi ovoga, i krasne dostupnosti podataka, užasno me zanima logika onih fond managerčića koji proteklih godina nisu kupovali (u većim količinama) naše turističke dionice po bagatelnim cijenama. Primjerice, i nakon porasta cijena je EV/EBITDA za KORF 7,8, a za PLAG 6,7! (Uz ono što meni izgleda kao beton-bilance, uz, kako mi se čini, značajne iskorake ka profitabilnosti zbog velikog ulaganja u kapacitete – za PLAG uočite i suvlasništvo u Jadranskim luksuznim). KORF je prije dvije godine bio ispod 100 kn??!!

Napomena: Imam dionice KORF i PLAG i ovo nije preporuka za kupnje ili prodaje tih dionica.

Delfini

U jutrošnjem postu nisam prenio ovaj dio iz FT:

With the calm water, it almost seemed as if we could walk from one island to another. Below its clear surface, dolphins and seagrass meadows could be seen.

Naime, to mi se činilo pretjerano, zato je sam nisam nikad vidio delfine uživo, pa gdje će onda taj! Međutim, kao za vraga, danas upadosmo u grupu delfina, kojima smo čak bili i zanimljivi, pa su plivali oko nas (zelenima: nismo ih uznemiravali!).

Kao što možete vidjeti ovdje:

Dobro jutro

Jučer je pažnju privukao članak The Economista koji je ipak u našim medijima bio većinom cenzuriran u najneugodnijem dijelu.

Srećom usprkos cenzuri, mislim da je Vlada dobro pročitala cijeli tekst, jer su premijeru The Economist omiljene novine.

No, malo tko je primjetio i mali tekstić u FT, evo ga ovdje, omiljena otočna lokacija za Francesca da Mosta (“a Venetian architect, writer and TV presenter. He is the author of ‘Francesco’s Mediterranean Voyage’) su Kornati:

… We were sailing up the Adriatic, pushed by the Sirocco wind, when an archipelago appeared: about 100 islands of every shape and size. Arid, covered in rocks or olive trees, they protruded from the sea like upside-down craters – the Kornati. …

A ovako je (jedno nedavno) jutro izgledalo na jednom drugom otoku:

DCIM100MEDIA

Zubarija

Dok Hrvati muku muče s naslijeđem socijalizma, teško, jako teško se razumije da budućnosti, barem onakve kakve očekuje tipičan hrvatski birač, nema nego pristajanjem na standarde suvremenog svijeta (odaberite sami nešto od ovoga što vam se najviše sviđa: Švicarska, Švedska, Austrija, Nizozemska, Kina, Velika Britanija … – ali nemojte odabrati Srbiju, Sloveniju i Sj. Koreju), stvari se događaju same od sebe.

A to je da kad već Hrvati ne žele osvojiti ili barem sačuvati svoj ekonmski prostor, netko drugi će: MISTERIOZNI BANKARI NA LOŠINJU Za 200 mil. eura žele kupiti vojni kompleks i pretvoriti ga u resort.

Hrvati na sreću ili nesreću imaju svoju rentnu poziciju, a to je Jadran (ako ne vjerujemo u klaunovske najave o ‘Novim hrvatskim Emiratima’), to je sreća i nesreća. Sreća jer se rentica održava, a nesreća jer se zbog nje nismo nikad počeli mijenjati.

Ali, ta skromna rentna pozicija zaslužuje bolje, može se bolje čak i tu. Koliki je tu potencijal, pokazuje zubarska poliklinika Rident. Velike čestitke osnivačima, upravi i radnicima Ridenta, vidite prihode i dobit (pri čemu je bilanca ‘beton’, gotovine otprilike kao sav dug) – izvor je Poslovna Hrvatska (ne poznam nikoga iz Ridenta):

rident bilanca

rident PL

Demagozi, ili naprosto zli ljudi koji ne biraju sredstava da utvrde svoje pozicije, će vam možda i dalje tvrditi da je jedini pravi put u socijalizam budućnost onaj koji oni kažu, a da ‘nećemo raditi kao spremačice i konobari te liječiti strance’, a koje mišljenje vjerujem ne puše ljudi bez posla (ali raja koja ga ima većinom da, što pokazuje i na izborima).

Nadam se da će upravo Lošinj biti prva integralna odmorišno-liječilišno-rekreacijska destinacija, nastavno na gornje, nastavno na investiciju u Jadranku i aerodrom koj je streteški projekt (a to je dijelom i zato jer imam dionice LPLH i ovo naravno nije preporuka za njihovu kupnju ili proadju).

Evidentno će NAŠI skočiti na zadnje noge ne dobit RIDENTA (jer profit je zao) kao i perspektivu da zli Zapadnjaci i Istočnjaci tretiraju Lošinj kao ‘mini Floridu Europe’, ali mislim da svaki NAŠ u biti ima neku državnu sinekuricu koja je tim sigurnija čim ima manje promjena, pa se nemojmo na NAŠE obazirati.

E sad zašto to? Pa zato jer je gadni provokator taj Badurina, gledajte ga samo:

dentalni

(A to mu je baš i posao!)

A ima Badurina i Nenada:

nenad

Razlike

Na ovim slikama zaokružite 4 razlike:

hvar 2

hvar 3

Osnovana udruga dioničara Valamar Adria Holdinga

Ovih dana je osnovana udruga dioničara VAH, ovdje. Pročitaje uvodni tekst.

Mislim da je inicijativa vrlo vjerodostojna. Između ostalog, Dean je aktivni komentator na ovom blogu, vjerujem da ćete ga prepoznati.

1. VAH/Riviera Adria je već sada naša najveća turistička tvrtka i iznimno značajna tvrtka za RH s oko 12.000 dioničara, od kojih mnogi stradalnici Domovinskog rata. Buduća spojena tvrtka će imati oko 22.000 dioničara!!

A njena dionica KORF je već dva puta za redom bila izabrana za dionicu godine na ZSE (s porastom ove godine oko 50% ne vidim zašto to opet ne bi bila, odnosno njen pravni sljednik RIVP?).

2. Smatram da je ovo vrlo važna inicijativa iz više razloga:

A. Dodatna sigurnost dioničarima KORF/RIVP/VLHO.
B. Mogućnost kvalitetnog zastupanja na skupštinama i drugim korporacijskim akcijama
C. Financijska edukacija stanovništva kroz jednu vrlo pozitivnu priču
D. Ako zaživi, uzor, platforma za organiziranje dioničara u drugim sličnim dionicama (ali svakako treba spomenuti udrugu dioničara Liburnija hotela, čiji je statut evidentno bio uzor ovome, itd. – međutim, ta udruga je jedna zatvorenija priča, odnosno manjeg potencijala s obzirom na status dionica KORF i LRH).

3. Mislim da se i institucionalni investitori mogu učlaniti u ovu udrugu ili bar dati financijsku ili kakvu drugu pomoć – naime i oni su u situaciji da ponekad žele javno artikulirati svoja stajališta, ali im možda nije prihvatljivo ići u individualne ili eksplicitne akcije).

4. Kao što rekoh, financijska edukacija je zbog mnogo razloga bitna za demokraciju, ali posebno zbog jednog. Naime, ako ste dioničar u tvrtki gdje razumijete svoje interese i odgovornost managera, znači tražite odgovornost, to ćete biti skloniji tražiti i od političara. U engleskom postoji bolja riječ za to, accountability, mi ju nemamo.

5. Ovo je inače jedna, za hrvatske prilike nevjerojatna privatizacijska priča. Oni stradalnici Domovinskog rata koji su dobili kupone i uložili ih u Dom fond, sada imaju poveliku likvidnu, utrživu imovinu, pogotovo ako gledate na razini obitelji koja je dobila više takvih paketa.

6. Mislim da je nama dioničarima interes da se učlanimo u udrugu (ali naravno ovo nije poziv na učlanjivanje, nego samo moje mišljenje), a i onima koji mogu da i nalaze za shodno da i donaciju udruzi kako bi imala primjerena sredstva za rad. A molim osnivače udruge da što se tiče izvještavanja, pogotovo financijskog, postave nove, više, standarde kvalitete u RH.

Molim osnivače udruge da ovdje malo i pojasne nosi li inače učlanjivanje u udrugu kakve obaveze, kako se istupa iz udruge itd.

Hvar

Nekoliko fotografija s Hvara:
– Grad Hvar
– Nova riva u Starom Gradu
– Jelsa
– Vrboska

Ove su fotografije male kvalitete (ali klik na njih daje veću), ako nekome trebaju visoke kvalitete (za legitiminu svrhu) može me kontaktirati na email.

hvar

stari grad

jelsa

vrboska