Samo naprijed

1. Vrlo zanimljiv razvoj kod Billa Gatesa: A Simple Brain Theory Endorsed By Bill Gates Claims To Help You Learn Anything

Pogledajmo s Wikipedia:

Fixed-mindset individuals dread failure because it is a negative statement on their basic abilities, while growth mindset individuals don’t mind or fear failure as much because they realize their performance can be improved and learning comes from failure. These two mindsets play an important role in all aspects of a person’s life. Dweck argues that the growth mindset will allow a person to live a less stressful and more successful life.

2. Zanimljivo, Izvadak iz Dennettova članka iz knjige koju je izdao Edge.org – ne znam da li smijem ovo spominjati jer u zadnje vrijeme postoji neka ‘policija’ bliska državno-korporatističkoj konstelaciji koja s visoka ‘propisuje’ tko što smije, a tko što ne smije (prvi) čitati, a ovime ipak zalazimo u pitanje filozofije pa kako to nije moja specijalizacija, ne znam da li sam ovlašten:

Each neuron is imprisoned in your brain. I now think of these as cells within cells, as cells within prison cells. Realize that every neuron in your brain, every human cell in your body (leaving aside all the symbionts), is a direct descendent of eukaryotic cells that lived and fended for themselves for about a billion years as free-swimming, free-living little agents. They fended for themselves, and they survived.

They had to develop an awful lot of know-how, a lot of talent, a lot of self-protective talent to do that. When they joined forces into multi-cellular creatures, they gave up a lot of that. They became, in effect, domesticated. They became part of larger, more monolithic organizations. My hunch is that that’s true in general. We don’t have to worry about our muscle cells rebelling against us, or anything like that. When they do, we call it cancer, but in the brain I think that (and this is my wild idea) maybe only in one species, us, and maybe only in the obviously more volatile parts of the brain, the cortical areas, some little switch has been thrown in the genetics that, in effect, makes our neurons a little bit feral, a little bit like what happens when you let sheep or pigs go feral, and they recover their wild talents very fast.

3. E sad, nastavno na prvo, iz jednog mog starijeg članka, citat koji pokazuje da možda spadam u ‘growth mindset’ jer me to nije uspjelo pokolebati:

U trećem ili četvrtom razredu osnovne, u Prirodi i društvu, učili smo najprije o agregatnim stanjima vode: na sto stupnjeva isparava, na nula se ledi itd. Nekoliko lekcija kasnije tema je bila Tok vode u prirodi: iz oblaka pada kiša, teče u rijeke, jezera i mora i odatle ponovo isparava u oblake. Pitao sam: ‘Kako voda isparava, kad u rijekama nikad nema sto stupnjeva?’. Odgovor, koji od riječi do riječi i danas pamtim je bio: ‘Bakić, sjedi, opet postavljaš glupa pitanja!’. I do danas me muči zapravo samo taj ‘opet’. Koja su to još bila glupa pitanja – više ih se ne sjećam – i dokle bih došao da moja pitanja nisu nekome bila glupa.

Iako je to moje najranije sjećanje o znanosti, nisu me uspjeli uništiti! :)

To je jedna od motivacija zašto sam pokrenuo projekt Croatian Makers.

Plava laguna kupila Istraturist

Obavijest je ovdje.

Znači cijena je 120 mil. eura za 93% dionica, odnosno 129 mil. za sve, tj. dakle oko 982 mil. kn za sve.
Prema zadnjim dostupnim izvješćima, ISTT je imao oko 450 mil. duga, te nešto malo gotovine, recimo da je Enterprise value (EV) oko 1,4 mlrd.

Kako je EBITDA za 2013. oko 136 mil. kn (Izvor Poslovna.hr), to je EV/EBITDA veći od 10 i P/B dosta preko 1.

Neki trenutni EV/EBITDA s MojeDionice:
– PLAG 7,2
– KORF 7,9
– SLRS 7,2
– MAIS 8,1

Jeftino? Prosudite sami.

Pri tome treba uzeti u obzir da je Istraturist stranom velikog spora, ako se ne varam veličine oko 40 mil. eura (Nova Ljubljanska), a osobno mislim da je to najlošija imovina od svih velikih istarskih kompanija.

Zaista, mislim da se možemo samo smijati fond managerčićima koji su tako kolosalno promašili turistički sektor. Ali pazite, ti ljudi nisu amateri poput mene ili vas, nego za svoj posao imao za hrvatske prilike astronomske plaće. Kako je moguće da su TAKO promašili?

Da stavimo stvari u kontekst, evo po kojim su cijenama OMF-ovi kupovali ili držali turističke dionice, dakle što su oni smatrali da je skupo ili jeftino. To je možda i nama amaterima dobar vodič koje su ‘prave’ cijene, ipak oni imaju ogromnu analitičarsku mašineriju itd.

Najveća pozicija koju su imali, ako se ne varam, je velika pozicija jednog fonda upravo u Istraturist.

Kao što možete vidjeti ovdje, taj fond je kupovao ISTT aktivno tijekom 2010. i cijenama dobro iznad 300. Pri cijeni od 340, ako se uzmu u obzir financijska izvješća za 2009., to bi bilo oko P/B=3 i EV/EBITDA negdje blizu 20.

Pri čemu ne govorimo o razdoblju kad je tržište bilo u balonu, nego upravo nakon kraha.

Ova cijena preuzimanja je na oko 200 kn, ali 4 godine kasnije.

No, npr. na 30.6.2010.,
– dok je ISTT bio preko 300,
– KORF je bio na 29,60 (sada 215)
– ARNT na 59 (sada oko 360)

Ako se ne varam, za KORF je to tada bilo P/B ispod 0,15, možda 0,12 ili tako nekako. Znači, po tom parametru je KORF bio oko 20 puta (!!) jeftiniji od ISTT. Svejedno, mirovinci su kupovali i držali (jedan je intenzivno kupovao, ali se u top 10 na neke datume vidi još jedan) upravo tu dionicu, a nisu ni tada, a ni ikad kasnije kupili KORF ili ARNT. Znam da sam laik, ali ja sada zaista ne razumijem kako ARNT ili KORF nisu bili isplativi na npr. 60 kn.

Kako to protumačiti?

No, kao što sam prethodno napisao, ova cijena za ISTT implicira EV/EBITDA preko 10, a neki najveći ‘turisti’ se trguju na oko 7, nakon svog to rasta.

Napomena: Kao što znate, imam dionice KORF i ARNT, i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Kako smo zatukli kapitalizam, i kako su sada trash-marksisti glavni katalizatori prelaska u tržišnu ekonomiju

1. Svatko tko je pratio s minimalno pažnje, mogao je uočiti mnoštvo kvalitetnih argumentiranih materijala koji jasno pokazuju da je uzrok hrvatskih problema premalo tržišta, a ne previše – Hrvatska je zaglavila u socijalističko-korporatističko-korupcijskom limbu.

Glavni zagovornici statusa quo, ili čak povratka nazad, su najčešće u biti interesne skupine, pri čemu koriste terminologiju pretprošlog stoljeća, koju znaju iz treće ruke (odatle ‘trash’).

Otprilike su to argumenti tipa:

- Parni stroj ekološki i energetski superioran modernim benzincima i električnima (pozdrav Rimac i Cvetojević!)
– Dokaz tome je da se Yugo u koji smo ugradili dizel koji vozimo na lož ulje – dimi i ne vuče!
– Znate, to je bilo ono doba kad je sve bilo romantično, staviš recimo lozu u ložište, pa te nekako sve preplavi dragost od baš njenih mirisa itd.
– Jasno, sve je bilo održivo, iako bismo SVE šume i SAV ugljen satrali u koje desetljeće, itd.
‘.

Ipak, via Frenki Laušić vrlo relevantan članak o tome, za sve koje zanimaju argumenti: Stylized facts on productivity growth : evidence from firm-level data in Croatia, izdanje Svjetske banke, kaže FL@FB:

Nova iznimno kvalitetna analiza Svjetske banke o produktivnosti i dinamici trzista u Hrvata u kojem je sudjelovalo i dvoje nasih znanstvenika. Na ovaj rad me uputio Zoran Aralica, hvala jos jednom, nesto sam objavio u SD. Zadnja recenica ovog citata ce vas nasmijati i rasplakati – nase trziste eliminira potencijalno produktivne tvrtke. Satrali smo feudalizam, socijalizam i kapitalizam, cekamo sljedeceg protivnika.

2. Iako su bili glavni usporivači promjene u još-koliko toliko dobrom ekonomskom stanju, sada, u ovom predstečajnom, su trash-marksisti katalizatori, ubrzivači promjena k tržišnoj ekonomiji! Svaka opstrukcija transformaciji u modernu tržišnu ekonomiju u stvari ju ubzrava! Neobično, zar ne?

Recimo, oni su se bili jako angažirali oko Petrokemije, ‘da se ne smije privatizirati’. Epilog je da je država tu izgubila nekoliko stotina milijuna eura, mnogi radnici izgubili posao, opet mi svi uštrcavamo novce u nju itd. … gledajući sve, time smo još nekoliko stotina milijuna eura bliže bankrotu! Slično i mnoge ostale stvari, a točkice spojite sami (ceste?).

Mnogi mediji kažu da se bliži vrijeme predstečajne nagodbe za RH. Kad ona dođe, naši upravitelji će nam pomoći da na kontroliran način prigrlimo tržišnu ekonomiju. Nažalost, kao siromasi: devastiranog kapitala, značajno reduciranih plaća u javnom sektoru, patetičnih mirovina itd. Jer, kao što to najbolje znaju urbani socijalisti, iPhone se ‘mora’ imati, naravno i hrana, lijekovi, auti itd., a kad ne može drugačije, onda ćemo pošteno, kao i sav normalni svijet: proizvodnjom i razmjenom.

Mijenja se onaj tko se ne mijenja! Trash-marksisti su ostali isti, a okolnosti su se promijenile, pa je njigova uloga potpuno drugačija! Klasičan primjer je odjeća redovnica. Kad ih je crkva ustanovila, nosile su odjeću sličnu narodu, upravo se da se ne razlikuju od njega. Moda se promjenila, a njihova odjeća ostala ista, pa sada one strše. Odjeća im se nije promjenila, pa se upravo zato promjenila!

Inače znam tko bi mogao biti najbolji naš (ali ne i NAŠ) Monti!

3. Danas inače moj oveći intervju u Slobodnoj. Puno hvala uredništvu na pozivu (a nadam se da je svima jasno da onaj naslov nisam stavio ja :) ).

p.s. 4. Nedjelja je, pa nam je Marko Rakar poslao svoju tjednu kompilaciju zanimljivih stvari na webu, preporučam.

Croatian Makers – napredak

Nastavno na Projekt Croatian Makers – dio puta do ‘zemlje znanja’ (poziv zainteresiranima) i CM: stigla oprema.

1. Osim prve donacije koja je isporučena, dogovoreno je još nekoliko. ‘Malo’ sam spor jer još nemam infrastrukturu (stvari oko udruge i projektnog asistenta).

2. U provoj rundi je u prave ruke otišao i jedan Arduino robot. Ovime već ulazimo u zonu malo skuplje opreme, a za nju bih očekivao i neke reference i vjerodostojnost (dakle, nije za svakoga).

Također je u sastvu opreme koja će biti isporučena jednom centru naručen Fischertechnik Computing & Robotics ROBO TX Training Lab, te ću naručiti i LEGO Mindstorms i LittleBits.

Uglavnom su i to malo skuplje (rekao bih) igračkice za početnike, što mi nije osnovna ideja projekta. Stoga molim da se ne fokusirate na njih, donirat ću ih samo centrima (školama itd.) koje imaju reference i ustanovljene projekte u Arduino i Raspberry Pi, a ovo im treba za regrutiranje mlađih uzrasta.

Izuzetak su škole u stradalim (Gunja itd.) ili nerazvijenim (Bnaovina itd.) područjima, kao ulazak u svijet ‘makersa’, ali opet samo uz ustanovljavanje nekog mentorstva s nekim razvijenijim centrom (što ćemo lako srediti).

3. što se tiče projekata imam i izazove.

Jedan je za neku školu (škole) na moru ovaj podvodni robot. Prednost će imati oni koji ne žele gotov kit, nego su spremni graditi od dijelova:

OpenROV is a community of people working together to create a more accessible, affordable, and awesome platform for underwater exploration. By working together, we’ve created the OpenROV submarine – an open-source underwater robot that sends live video up to a computer on the surface and allows the user to control where it goes.

If you want to start building an OpenROV, you can:
– Buy an OpenROV Kit
– Build an OpenROV from scratch

OpenROV is open source (code and design files), so we provide all the files, build notes, and bill of materials you’ll need to build one yourself. If you want to go this route, you’ll need to source your own parts. …

Ovdje imam uvjet da mi se robot iznajmi preko ljeta (mjesec-dva) za što ću ‘makerima’ i posebno platiti, pa je to mogućnost i da nešto zarade :). Jasno konačni proizvod mora biti testiran, upotrebljiv i uopće odlično napravljen.

Općenito bi me zanimali projekti vezani uz dronove i podvodne robote, prednost opet jasno oni koji grade što više od početka.

Još o robotima.

Jedan drugi izazov je ovaj Arduino-kontrolirani luster. Makerima u nekoj školi nudim opremu uz otkup gotovog proizvoda, baš bih ga htio imati doma!

4. Molim uvažite da svaka donacija ide uz
– izjavu o prihvaćanju donacije i korištenju opreme (nema proslijeđivanja trećim stranama)
– kratak plan rada s njom
– jedan ili dva progres reporta

To je, jasno, kako bi projekt imao što veću kvalitetu, sistematičnost iz koje je moguć daljnji razvoj, te kako bi se smanjile zloupotrebe!

Skupština KORF

Baš mi se ne da, ali nekako je postala tradicija … kratki izvještaj s GS KORF. Sve napisano dolje je javna informacija, izrečeno javno na GS pred velikim brojem ljudi.

1. Za početak, iako na GS ponekad moramo pokazati većinskom vlasniku da pazimo na svoju imovinu i da ćemo paziti i dalje, moram napomenuti da je VAH jedan veliki investicijski uspjeh, najprije za EPIC, ali i za sve dioničare VAH, kao i hrvatski turizam. Bez ikakve ironije trebamo odati većinskom vlasniku i njihovim upravama veliko priznanje za dosadašnje vođenje kompanije. Ako su nas, male dioničare, ponekad tretirali kao da smo u Burkini Fasso, problem je u NAMA (Hrvatskoj), a ne njima – mi se sami tako tretiramo. Pa je tako i možda najbolje vrijeme za nas bilo pod Franjom Josipom.

Priča se u velikom dijelu privodi kraju i, kako je rečeno na GS, nakon planiranog spajanja, ‘svi smo u istom čamcu’ i imamo iste interese.

Za EPIC je ovo vjerojatno najveći, nezamislivi investicijski uspjeh, ali stavimo se u perspektivu malog dioničara. Stradalnicima Domovinskog rata, onima koji su bili dovoljno mudri da ih ne prodaju, udjel danas vrijedi višestruko (2,2 puta) više nego incijalna (nominalna) vrijednost kupona (mislim da bi bila još veća da nije bilo raznih kombinacija unutar grupe, ali kao što rekoh tko nam je kriv kad smo kao BF). Sjećate se kako sam govorio da ti udjeli nekim stradalničkim obiteljima mogu biti ključna imovina, spominjući baš npr. školovanje djece? A prije neki dan je osvanuo ovaj post upravo o tome.

Kako će nova tvrtka imati preko 20.000 dioničara, od kojih i dalje većina stradalnika, mislim je ovo zaista lijepa tema za medije, ne znam zašto nikoga ne zanima? A radi se o stvarima kakve su trebale biti.

2. Mnogi dioničari se fokusiraju na dividendu. Meni je to irelevantno pitanje, štoviše rađe bih da je nema (nego da ima potencijala za dividendu, koji se onda ostvaruje na drugi način), ali kako to zanima mnoge, ipak sam sudjelovao u diskusiji oko toga. Evo što smo saznali:

- Ima prostora i za dividendu i za ulaganja, a pripajanje je beneficijarno i zbog brže dospjelosti dividende (naime u ovoj situaciji da bi novac došao iz RIVP u KORF treba mu jedan ciklus, a do VLHO dva), time su dioničari KORF bliže dividendi
– G. Lanschützer će, kao član uprave (predsjednik?), predložiti održivu dividendu, citiram: ” … 15 godina samo investirali u poduzeće i konačno smo u situaciji da te investicije donesu redovni tok novca i ovim pripajanjem smo u mogućnosti ponuditi da svi dioničari imaju jednake interese, taj redoviti novčani tok možemo upotrijebiti da platimo veći porez, možemo investirati … a možemo i ubuduće isplaćivati dividendu; ali to nije moja odluka, a to će biti moj prijedlog” (Na pitanje da pojasni da li se radi o futuru egzaktnom, da ‘će biti prijedlog’, odgovor je ‘Da.’). Jasno da uprava ne odlučuje o dividendi, ali kako je g. Lanschützer jedan od tri partnera u EPIC, nekako mi se ne čini da bi on predlagao ovakvu stvar bez slaganja ostalih (od kojih je g. Wurmböck bio na GS)

3. Dio investicijskog održavanja koji se klasificira kao trošak, a mogao bi kao investicije, je oko 30-50 mil. kn. Znači ako želite napraviti tu korekciju s obzirom na trenutni EV/EBITDA na MojeDionice koji je 8, on bi bio oko 12-17% manji, tj. oko 7. O tome sam više pisao jučer ovdje, kao i planovima za resort 5* preko puta Brijuna. Daljnje korekcije treba napraviti s obzirom na utrživu i ne-ključnu imovinu (dionice KOEI).

Kao što znate, odnos VHLJ i KORF/RIVP sam smatrao parazitskim (ali se nisam uzrujavao oko toga, čak sam i na skupštini prije dvije godine rekao da su naknade OK). Dopirnos pripajanje VHLJ u cijelu priču će KORF-u popraviti EBITDA, jer je VHLJ valuiran s nešto preko 6 EBITDA u pripajanju.

Evidentne su i drugu troškovne uštede, primjerice, trenutno je 11 članova raznih uprava.

4. Zanimljiva diskusija je bila oko diletantskog pristupa institucionalnih ulagača. Kao što znate, oni su imali dionice RIVP, i to voljno – nisu ih prodali, čim su ih držali, htjeli su ih imati (kao što znate, njima nije bilo problem taktički prodavati čak ni HT koji im je temeljna imovina, pa argumenti da ‘oni nikad ne prodaju’ ne stoji). Uprava kaže da je prije delistanja RIVP pričala s institucionalnim ulagačima, objasnila im da taj korak nije nikako usmjeren protiv njih nego ima poslovno opravdane razloge (sad vidimo da je to bila istina), te ih motivirala da zamjenski uzmu tada relativno jeftinije (evidentno svakome s prosječnom inteligencijom) dionice KORF (koje k tome imaju manje rizika jer su više u korporacijskoj strukturi). To je, ne znam da li s obzirom na to, ili samo svojim promišljanjem, od većih, napravio samo državni Kapitalni fond (bravo!). Moj argument je da su mirovinci mogli, štoviše, i izbjeći delistanje, samo da su gradili te pozicije i dalje. Kako je i nečinjenje u stvari činjenje, možemo zaključiti da su mirovinci svjesno i s voljom ostali izvan turističkog sektora, osim u patetičnim udjelima.

5. Pitao sam zašto tvrtka ima tako lošu prisutnost u odnosu s dioničarima, nema ni jedan relevantan Company report. Odgovor je da je i tvrtka često bila pasivna i ‘zaključana’ jer su često bili embargi s obzirom na razne korporacijske kombinacije, ali da se to mijenja i da trenutno jedna ugledna kuća radi report. Iako je moje mišljenje da svaki normalni, pardon – u hrvatskim uvjetima ‘normalni’, analitičar u stvari ne može dati snažnu ‘buy’ preporuku za dionicu koja je ‘značajno rasla, jer stoga mora sad pasti’, a kako je glupo početi porkivanje s ‘hold’, mlaki ‘buy’ (=sell) ili direknti sell, da se takav normalni analitičar nada da će dionica pasti na npr. 150, a on će onda dati ‘strong buy’ na 220, dakle da se tako nešto čeka. Zamislite koji je to teški diletantizam da skoro svi analitičari (izuzev FIMA) nisu mogli dati NIKAKVU eksternu preporuku za ovu dionicu sve do sada?! Koliko sam čuo od nekih, arguemnt – smokvin list – je da ‘kompanija nije dovoljno transparentna’. Ali zar radikalno niska cijena ne nadoknađuje marginu nesigurnosti? Ili radikalno visoka? Evo recimo ja nikad ne bih kupio dionice INGRE po 55.000 kuna koliko su plaćali mirovinci usprkos svom njihovom impozantom analitičkom aparatu. A kupio bih dionicu KORF po 23 kune opet, samo ako vidim 2-3 brojke.

Ovo sve je tako paradoksalno da mi pada na pamet da mirovinci imaju neki dogovorni ‘embargo’ na turističke dionice, a posebno neke. (Pazite: VAH je 10% svih kategoriziranih kapaciteta hrvatskog turizma, te jedine uspješne i propulzivne grane, dva puta za redom ‘dionica godine’ na ZSE, s izvanrednim tekućim poslovanjem i jako vrijednom imovinom, koja je u knjigama značajno potcijenjena.)

6. Udruga dioničara je bila vrlo aktivna na GS. Mislim da je jako dobro da je osnovana i koliko vidim, dečki su entuzijastični. Mislim da bi bilo jako dobro da ima što više članova koji bi plaćali neku malu članarinu kako bi ona imala osnovne prihode za rad (jer mislim da nije realno očekivati veliki angažnan i u budućnosti ako ljudima nije nekako iskompenzirano vrijeme, ljudi moraju od nečega živjeti).

KORF je zaista paradigmatičan za hrvatsko tržište kapitala, a mislim da će biti sve važniji, pa mala isprika što sam se raspisao :)

7. Na koncu GS smo se lijepo poslikali uz smijeh i dobru volju, da obilježimo ovu vjerojatno zadnju GS VAH, i nadam se da se vidimo na idućoj GS Riviera Adria. Ako bude opet Srpanjska Rupa da možda to napravimo u srpnju u Dubrovniku da nekako popunimo kapacitete (VAH je ove godine investirao 350 mil. kn)?

GS KORF

Napomena: Imam KORF i RIVP i naravno jako želim da im i vrijednost i cijena raste. Da li si umišljam ili ona zaista vrijede više nego što im je trenutna cijena na burzi, kao što se meni čini, prosudite sami (Naime, kako to znate da ‘želim i vjerujem’? Pa zato što sam i u ovakvoj Hrvatskoj spreman držati novce uložene u te dionice!). Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, ili možda kupnju druge dionice, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i vjerojatno je subjektivno i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaita ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log (=blog).

CM: stigla oprema

Ili bolje rečeno, stigao sam ja njoj. Nije me duže vrijeme bilo u Zagrebu, a ona je čekala. Evo je:

IMG_8512

Kao što vidite, tu je veći broj Raspberry Pijeva, Arduino starter kompleta, puno dodatne opreme, knjige itd.

Prvi dio opreme ću ‘udomiti’ danas. Danas nastavljam s narudžbama opreme. Ima li neka grupa zainteresirana za Pi in the sky?

Ispričavam se svima kojima kasnim s odgovorima, trenutni zaostatak mi je 4-5 dana. Ako netko nije dobio odgovor duže od 7 dana, poruka je možda izgubljena, pa molim da se javi opet.

p.s. Da ovo u pozadini je IKEA Billy :), ne znam je li to konflikt interesa s obzirom da je SELECTIO radio regrutiranje i selekciju za IKEA. :)

Turističke tvrtke – prvi rezultati

Arenaturist nas je na Glavnoj skupštini počastio prvim rezultatima od svih turističkih tvrtki.

Rezultati Srpanjske Rupe su takvi da su prihodi u 7 mjeseci 6,4% veći nego lani, usprkos:
– katastrofalnom vremenu u Istri
otvaranju renoviranog cjelogodišnjeg hotela Belvedere tek sredinom lipnja.

Iako sam ove godine očekivao dobre rezultate od Arenaturista upravo zbog obnove velikog i potentnog hotela Belvedere, te aktivacije ogromnog potencijala u kampovima, s obzirom na jako loše (katastrofalne) vremenske rezultate u Istri u srpnju, nisam očekivao baš ovako dobre (hoteli +13,3%!).

Zanimljivo je da su kampovi na razini prošlogodišnjeg ‘ostvarenja’, što mislim da potvrđuje tezu da je u njima velik potencijal (koji sam djelomično opisao prije 4 mjeseca u Valuacije turističkih tvrtki – opća slika u usporedbi s već sada vrlo profitabilnim Turisthotel). Dalje:

Ostvarenje i najave za kolovoz i rujan u čvrstim objektima pokazuju da će hoteli i apartmani ostvariti bolje rezultate od prošlogodišnjih. No, rezultati kampova umnogome će ovisiti o vremenskim prilikama u narednim mjesecima.

Kampovi jasno ovise o vremenu, ali koliko znam, vrijeme je u kolovozu do sada bilo odlično. Nastavno na to imamo danas:

kolovoz

Kao što vidimo, prema TZ, ‘Istra će zabilježiti porast od 4,6 posto u odnosu na lanjski kolovoz’.

Mislim da ovo odlično ilustrira moju tezu da vrijednost turističkih tvrtki nije u trenutnoj profitanilosti nego u ogromnoj vrijednosti odlične produktivne imovine, koja tek treba pokazati svoje potencijale. A tekuća profitabilnost je već sada izvanredna! Prema MojeDionice je EV/EBITDA Valamar Adria Holdinga niskih 8,1, Plave lagune 7,3, iako znamo npr. da VAH agresivno ‘skriva’ dobit (klasifikacija investicijskog održavanja kao trošak). (Plus mislim da MojeDionice precjenjuju EV/EBITDA za KORF jer vjerojatno ne uzimaju u obzir utrživu nepotrebnu imovinu, dionice KOEI itd.)

Ovo ujedno najbolje ilustrira činjenicu da dionice treba kupovati ne špekulativno, s obzirom na kretanje cijene, ili ‘nominalu’, nego promatrati kao udjele u biznisima.

A prema podacima MUP-a, do jučer je u kolovozu:
– ušlo 6,45 mil. stranaca, a izašlo 6,12
– a u istom razdoblju lani ušlo je 6,25, a izašlo 6,08

Napomena: Imam dionice ARNT i KORF i ovo naravno kao i obično nije nikakva preporuka za njihovu kupnju ili prodaju, oko toga potražite savjet stručnjaka i profesionalaca, kao npr. ovdje: Milijune od turizma uložite u afričke dionice, argentinske obveznice i nizozemske tvrtke.

Međutim, pažnja. Vijesti ne treba prikupljati panično, nego ležerno i treba paziti na kredibilitet autora! Evo:

ne panicno nego lezerno

Opet, s druge strane, histerično-hiperaktivno trgovanje (ne bih to nazvao ‘ulaganjem’) može ponekad dovesti i do odličnih rezultata, recimo 6,12% u deset dana: U 10 dana zarada 61.000 kuna

Pitanje je dakle, meta razine. Da li vjerovati uredniku/novinaru ili njegovu alter egu ‘virtualnom investitoru’?

VŠ na Banka

Velimir Šonje odličan na Banka u glavnom tekstu, ali i komentarima, te i na Indexu s explicitnijim naslovom (gdje ipak vrijedi pročitati komentare kao ‘glas naroda’). Elementarno je razotkrio ‘trash’ teze koje su godinama cirkulirale bez kontrole i kritičnosti, tzv. ‘kvalitativna analiza’. Kao što sam više puta upozoravao na diletantski ‘kvalitativni’ pristup naših analitičara i fond managerčića u dionicama (npr. ‘u KORF se ne isplati investirati jer …‘, ali bez spomena cijene – evo ja bih razmotrio investiciju u bilo kojoj doinici u Ugandi po 1lp, naši mnogi analitičari ne bi uložili u KORF niti za 1lp).

Još preostaje da netko tako razmontira, ali TOČNO i analitički, trash-kejnezijance (opet: to nisu kejnezijanci, nego oni koji su čuli za njegove ideje iz treće ruke, pa nas siluju s njihovom primjenom u neprimjenjivoj situaciji, a samo zato jer je to u skladu s njihovim uskim interesima), koji tvrde da se možemo oporaviti od ‘krize’ (iako se radi o drugoj bolesti) potrošnjom, ponajviše državnih službenika. Zaboravili su reći da smo otvorena, eurizirana, nekonkurentna ekonomija koja vjerojatno većinu svog najvećeg proračunskog prihoda (PDV) naplaćuje na uvoznu robu. Hrvatska potrošnja = poticanje njemačkog i kineskog izvoza. Ali jaki smo mi! Potaknut ćemo prvo njih, a onda možda to povuče i nas …

Prethodni današnji post: Hrvatski fondovi.

Hrvatski fondovi

+Mrak: Dvanaest godina Hrvatske privrede u jednom excelu

I dok su cijene nekretnina u slobodnom padu, neki hrvatski fondovi posluju odlično. Ovo su 4 najbolja u ovoj godini, sve ih možete naći na HR Portfolio:

hrvatski fondovi

Ako mislite da je to slučajno, pogledajte im prinose zadnja 24 mjeseca:
KD Victoria, +59%
Capital Two, +31%
Allianz Equity, +28%
Fima Equity, +8%

To je ujedno i razlog zašto sam stao kod 4. po redu, jer 5. po redu, ZB Bric+, ima negativni prinos u 24 mjeseca … ali zato niže u tablici ima drugih fondova s lijepim prinosom u zadnje 2 ili 3 godine. Međutim, OPREZ!, neki od tih fondova vuku na ‘survivalship bias’, standardni trik fondovske industrije, konkretno: ako ste društvo za upravljanje (recimo neke banke) i vodite npr. 3 fonda od kojih 2 posluju jako loše, možete ta dva zatvoriti ili pripojiti trećem i onda ispada kao da vodite samo jedan fond i taj je jako uspješan – 100% ste uspješni! (Mislim da gornja 4 nemaju taj problem, tj. da su oni generički uspješni.)

Što se tiče cijena nekretnina, mislim da se prava slika stječe tek pogledom na stečajne aukcije, primjerice:

- Veći broj stanova u Maksimiru / Remetama, obratite pažnju na stavke 16 i 17 (slobodni od osoba i stvari), čini mi se da je to cijena od oko 1.000 eura/m2 + vrt gratis
novija kuća u Petrovoj, 6. dražba, čini mi se da je to sad cijena od oko 1.000 eura/m2
zemlja na Pelješcu, 2 eur/m2 ili 4 eur/m2, nisam najbolje razumio
– kuća Komin po oko 200 eur/m2
cijela zgrada u Voltinom po ako se ne varam negdje oko 600-700 eur/m2

Koga zanimaju poslovne nekretnine, ili misle da se tvrtke kupuju zbog nekretnina, evo i povećeg kompleksa u Čakovcu koji sad na ovoj 18. (!) dražbi ide po 9 mil. kn, a na drugoj je bio po 27 (na prvoj vjerojatno i više).

Napomena: Ovo su gore samo moje provizorne kalkulacije cijena, nemojte se na njih oslanjati nego pogledajte sami. Najviše možete vidjeti tako da ovdje ne upišete ništa i stisnete ‘pretraga’.

Prije dvije godine sam o tome napisao post Nekretnine – kuhanje žabe, koje mislim da i dalje traje.

Znam da neki ne vole da se piše o stvarnom stanju na tržištu nekretnina, ali moje pisanje ne može ni pomoći ni odmoći. Utjecajne stvari su zapravo akcije tržišnih aktera, kao npr. jako oglašeni POS od 500 stanova u Novom Zagrebu po planiranoj cijeni od 1035 eura.

S druge strane, Marko Rakar je upravo napravio ovu jedinstvenu analizu hrvatskog gospodarstva u kojem kaže:

Kada promatram ove brojeve, nekoliko pozicija se ističu (ovo je moje amatersko razmišljanje, ja nisam ekonomist):

- Izdaci za razvoj koji su 2002 godine bili preko milijardu kuna (što je i tada bilo sramotno malenih 0,26% dugotrajne imovine) se spustilo na daleko sramotnijih 0.059% imovine ili 0,069% ukupnog prihoda. Država u kojoj se toliko malo ulaže u razvoj je u ozbiljnom problemu. Ovo je možda i najporazniji podatak iz cijele analize.
– Ako se gleda dugoročna materijalna imovina, ulaganje u građevinske objekte, zemljišta i nekretnine su nam na 72% ukupne imovine. Tvrtke koje toliko novaca imaju “betonirane” u toliko nelikvidnoj imovini definitivno ne mogu daleko, na papiru smo jako bogati no u praksi smo nelikvidni. Naša cijela država je objektivno u nekretninskom businessu.

Novi, definitivni dokazi o krahu hrvatskog turizma

Ekskluzivno: prva fotografija Srpanjske Rupe

1. U Istri više turista nego stanovnika (Glas Istre)

2. Najezda turista ne prestaje – Masovne gužve diljem Hrvatske … Broj turista i dalje je u porastu. Treći petak u kolovozu prošle godine u Hrvatsku je ušlo 345 tisuća stranih putnika, a ove godine 362 tisuće. (RTL)

3. U Hrvatskoj stranih turista iz više od 75 zemalja … Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku je došlo 6,37 milijuna ili 4 posto stranih turista više nego u istom razdoblju lani, dok su noćenja s 33,63 milijuna u blagom plusu od 0,7 posto. [Usprkos katastrofalnom vrememu u srpnju, izostanku Rusa i Ukrajinaca] (HRT)

Također prilažem i prvu, ekskluzivnu fotografiju Srpanjske Rupe koja se kao tamni oblik nadvila nad perspektivama hrvatskog turizma, koji će stoga u budućnosti biti totalno loš:

srpanjska rupa