Švicarski franak, za sada bez nade

Nastavno na današnji članak Do kraja 2011. Hrvati neće moći vratiti 30 mlrd. kuna kredita!
- naši analitičari smatraju da bi se švicarski franak u drugoj polovini godine mogao vratiti na 5,5 kuna,
- međutim WSJ kaže A Weaker Swiss Franc Isn’t in the Cards
- a i FT nekako misli slično: Swiss franc hangs on safe haven appeal (drugim riječima, ne pada mu se baš).

Uvijek me začudi kad naši analitičari tako suvereno prognoziraju tečaje valuta, a i kako mediji to prenose kao zdravo za gotovo. Ako se ne varam, i Nodilo je smatrao da može dobro zaraditi na FX.

Možda se u našem slučaju i ne radi o uvjerenju, nego o wishful thinking naših banaka. Ipak, bankama bi bolje da se suoče s posljedicama kredita u CHF (reprogrami prema klijentima, primjerene rezervacije u bilancama), umjesto da se nadaju da će on pasti.

p.s. 22:37 Izgleda da sam pogodio aktualnu temu, evo upravo i zanimljive vijesti o sastanku Mfin i bankara.

About these ads

36 odgovora na “Švicarski franak, za sada bez nade

  1. Slazem se u potpunosti, tko ne vjeruje, moze pogledati neke starije kometare gdje isprdavam novinara/e koji su predvidali pad franka.
    Uglavnom buduci da su kamatne stope na franak nize od onih na euro moze se ocekivati da ce RASTI, narano ovo ne mora biti istina, to je samo posljedica onog efekta (http://en.wikipedia.org/wiki/International_Fisher_effect )koji je g Bakic tonu puta napisao. U biti svodi se da nema free zarade, dakle valute na koje je kamata 2% ce vjerojatno ojacati u odnosu na one kod kojih je kamata 5% , inace bi to naravno bila prilika za arbitrazu.

    P.S. neki se nece sloziti, ali ovu slabost eura(=>kunw) mozete Grckoj, Portugalu,bankama i bailoutima zahvatliti. :)

    • Razlike u nominalnim kamatnjacima i razlike u stopama inflacije su 2 faktora kretanja tečajeva koja su teoretski povezana na način kako je Ivan opisao.

      Nespomenuti dugoročni faktori kretanja tečajeva su neravnoteže u vanjskotrgovinskoj razmjeni i razlike u stopama rasta gospodarstava.

      Sva 4 faktora su međusobno ovisna (znamo da postoji korelacija, kauzacija je vidljiva tek retroaktivno, ex post). Kretanja tečajeva na dugi rok također su objašnjiva dugoročnim faktorima tek retroaktivno.

      Ivan je kratko i točno objasnio besmislenost tipa tečajne arbitraže zvanog ‘carry trade’, zaduživanja u valuti s manjim nominalnim kamatnjakom i plasiranja tih sredstava u imovinu u valuti s većim kamatnjacima. Dugoročno će dobitak u razlikama na kamati biti izbrisan apreciranjem ‘jeftinije’ valute. Razlog zašto se ipak mnogi upuštaju u takvu vrstu arbitraže je da ‘carry trade’ većinu vremena funkcionira onako kako su špekulanti zamislili, a korekcije se događaju u pravilu rijetko i iznenadno. Postoji izreka ‘Picking up nickels in front of a steamroller’.

      • I možda dodatak. Management i traderi (uklj. hedge fondove) su asimetrično motivirani dobicima i gubicima. Od ‘nickels’ pokupe 30% bonusa, a kad ih zgazi valjak, sav trošak snose klijenti.

  2. Što se tiče komentara političara o tome kako će se neke strane valute kretati u idućim mjesecima i godinama, tu se nam šta komentirati, nek odu na forex kad su tako pametni i obogate se na najpošteniji mogući način.
    Ovo je po principu koji često spominjete, previše je to gore otišlo, mora sad pasti, neznam kako su drugačije oni to zaključili.
    Žalosno je koliko je ljudi zaglavilo na “švicarcima”, masovno se dizali krediti u “švicarcima” jer su bili najpovoljniji (uvjetno rečeno, sad se vidi da to i nisu baš), sad došla kriza, a rate im rastu, trebalo bi nešto poduzeti dok nije kasno.

    p.s.: ne vjerujem da je to samo zbog Grčke i Portugala, veće su to igre

  3. Što je CHF jači, to su dobri i dragi ljudi u toj meni dragoj državi zapravo sve bogatiji, njihova kupovna moć je veća, više mogu putovati… mislim da su to zaslužili!

    S druge strane, ako franak malo slabi, to je onda dobro za izvoz, čime su opet nešto bogatiji tj. kako god okreneš dobro je. To je pravo gospodarstvo, takvu državu želim i takvoj državi želim sve najbolje.

    Kad će u RH svako 10. kućanstvo biti dolarski milijunaš?
    http://business.blogs.cnn.com/2011/06/01/where-are-the-most-millionaires-next-door/

    - sigurno neće tako da se građani zadužuju za potrošnju i to u stranoj valuti čime se izlažu dodatnom riziku.

    Kupnja nekretnine jedan od najekstremnijih luksuza/potrošnje koje si prosječni građanin može posmisliti priuštiti – i naši čine baš to!

    Druga stvar da su nekretnine podcijenjene (koštaju manje od nekom jakom kamatnom stopom diskontirane vrijednosti očekivanih renti koje bi trebalo platiti alternativom podstanrstva) ali to nije slučaj. Kupuju precijenjene nekretnine, i taj gubitak kapitala još multipliciraju polugom i valutnim rizikom kao vrhuncem gluposti svoje sulude odluke.

    • @Lynx
      “S druge strane, ako franak malo slabi, to je onda dobro za izvoz, čime su opet nešto bogatiji tj. kako god okreneš dobro je”
      Namjerno slabljenje valute odgovara izvoznicima, ali to zaraduju na teret drugih gradana koji kupuju uvozne stvari. Dakle zaboravite te price o magicnom balansiranju valute od strane centralne banke, po meni je to lopovluk kad se namjerno prebacuje kupovna moc. Necu piliti sa libartarijanskom propagandom previse, ali uvijek mi digne zivac kada ljudi zagovaraju slabljenje valute “za dobro kolektiva”.

      • Ne govorim o nikakvog “namjernom” slabljenju valute nego o “spontanom” – kažem da je dobro kako god ispadne. Ako je valuta jača, veća je kupovna moć građana, ako je valuta slabija, to se nadoknađuje kroz nominalno povećanje zarada izvoznih kompanija u vlasništvu švicarskih građana tako da njima dođe više manje na slično. To je ono sjajno. Mudrost je stvarati “win-win” situacije.

        Pravo gospodarstvo je ono “kojemu ne može ići loše”, slično kao što je prava kompanija ona “koja je osuđena na uspjeh” (zato je traženje jakih, održivih u smislu drugima nedostižnih/”neoborovih” kompetetivnih prednosti ona najzanimljivija strategija u investiranju).

        Kada bi Buffett ulagao po “makro principu”, njegova top pozicija bi bila nekakav “švicarski ETF”.

  4. Bravo Nenade!!!

  5. CHF je još uvjek na “zlatnom” standardu, ( za razliku od ostalih valuta čija se vrijednost temelji na običnom obećanju i papirnatom pokriću ) pa je moje skromno mišljenje da će cijena varirati ovisno o vrijednosti zlata. Tvrdnja da neka vrijednos nikad neće porasti ni pasti je ista kao tvrdnja da na sjevernom polu snijeg iduće zime neće pasti. Takođe moje skromno mišljenje je da CHF i zlato ne rastu nego vrijednost valuta opada….

    • CHF nije na ‘zlatnom standardu’.

    • “The Swiss franc has historically been considered a safe-haven currency with virtually zero inflation and a legal requirement that a minimum of 40% be backed by gold reserves.[8] However, this link to gold, which dates from the 1920s, was terminated on 1 May 2000 following a referendum.[9] By March 2005, following a gold selling program, the Swiss National Bank held 1,290 tonnes of gold in reserves which equated to 20% of its assets.[10]“

  6. hm, svi se veselite tuđoj nesreći, ali ovdje je situacija puno složenija i za ostale u nizu koji žive u Hrvatskoj. što očekujete ako se to crno predviđanje dogodi? koje će biti posljedice? stanovi po 1000 Eur na elitnim lokacijama? Stanovi po 500 Eur u Sesvetama? Stanovi po 1000 EUR uz more i plaže? kome će ti ljudi/banke prodati nekretninu od 200.ooo EUR u , karikiram, Borčecu ili Dugavama, ako ne budu mogli vraćati kredite? pa ne zavaravajmo se da EU građani jedva čekaju da kupe te stanove pod hipotekom. Ako se to sve ostvari i mnogi ne budu mogli otplaćivati ratu, to znači da ćemo imati gadnih problema generalno… i vama će biti skuplje doći do novca, jer ćemo biti visoko rizična zemlja. ne kužim čemu ovaj podsmjeh koji se svako malo “čuje” kroz komentare ovog bloga. svi ste jako pametni i kao da nikad niste u životu pogriješili.
    ja sam u situaciji da trebam veći stan u ZG-u i tražim povoljan već 2 godine, ali vidim da nitko ne spušta ozbiljno cijene tako da baš i ne vidim da se crni scenarij događa. naravno ne računam neke zabiti podsljemenske zone u kojima su “urbane vile” udaljene 15 minuta autom od bilo čega urbanog, gdje su pale cijene i 50%, ali tamo ne bi živio ni besplatno. prije bi išao u Dugo Selo. uglavnom bez obzira na to da nisam u situaciji kao ljudi iz članka koji ne mogu otplaćivati kredite, mislim da taj problem neće biti samo njihov nego da će se preliti i na sve nas ostale…

    • U pravu ste, situacija nije dobra ni za koga.

    • Situacija nije dobra i kao u svakoj nedobroj situaciji postoji cijeli niz “krivaca” za nju, gdje su neki krivi manje, neki više… neki skoro ništa. Ničijoj se nesreći ne veselim (ako se to na mene odnosilo??), samo “propovijedam” za ubuduće, kako napraviti “Švicarsku” umjesto “Grčke”, od budućnosti Lijepe naše.

      Normalno bi bilo da posljedice “nužnosti” (nužnost se ne može izbjeći!) trpe oni koji su “krivi”. To su ovdje u prvom redu oni koji su kredite iracionalno uzimali i oni koji su kredite (neodgovorno?) davali.

      Sasvim mi je prihvatljivo, pogotovo obziron što će i oni treći (“skoro ništa krivi”) nešto trpjeti, da najveće posljedice trpe ovi prvi i drugi. Neodgovorno zaduženi građani kroz to što će nekretnine morati predati banki, a nedogovorna banka kroz to što će neće znati kamo će s njima.

      Za sve ostale jedina utjeha je to, što će napokon, nakon više od desetljeća, neki (odgovorni, kao i siromašni građani, od kojih su neki i jedno i drugo) moći kupovati nekretnine po “realnim” cijenama padom cijena na “intrizične vrijednosti”.

      Nitko dobronamjeran se ne bi trebao zalagati za održavanje “nerealnih” cijena. Nikakvi baloni nisu dobri, kako na TK, tako niti na nekretninskom. Nažalost balone se ne može spriječiti da se ispušu. Najpametnije je da se niti ne napušu. Međutim, prošlost ne možemo vratiti. Jedino što možemo: ubuduće greške ne ponavljati!

    • Neće se preliti na nas ostale. Prvo, relativno malo građana ima stambene kredite, drugo, od toga manji dio ima CHF. Nije da ne suosjećam s njima, nedavno sam prodao što mi je ostalo ATPL i realizirao gubitak od skoro 2000 kn po dionici. Ali opasno je njihov problem predstavljati kao naš problem, jer to zaziva državnu intervenciju. Već ionako plešemo po rubu što se tiče intervencija u stambenu politiku, imamo ih već dosta i svako malo netko pusti balon o još više toga. Npr o garantnom fondu gdje bi država plaćala kamate ako je čovjek nezaposlen ili što već. Ne smijemo dopustiti daljnje intervencije. Banke i dužnici to mogu riješiti između sebe.

  7. Ivane, zahvaljujem se na tvome komentaru i to je činjenica, ali ja smatram CHF sigurnom lukom i u tom kontekstu sam naveo zlatni standard……

  8. Kad sam bio mali (prije nekih dvadesetak godina) i bilo mi je dosadno vježbao sam regresije između projekcija valutnih tečaja objavljenih u “The Economist” (to su onda bili veliki dečki) i stvarnog tečaja koji se dogodio na projicirani dan šest mjeseci kasnije. Radio sam tečaj DEM/USD i JPY/USD, kroz razdoblje od dvije godine. Izvor stvarnog tečaja je bila ista tečajna lista na projicirani datum (6 mjeseci kasnije). Očekivao sam r2 ispod 0,5 i statistički nesignifikantnu pozitivnu vezu, što bi u osnovi potvrdilo random walk theory.

    Projicirana forma jednadžbe bila je V = b*Vp, gdje je V stvarna promjena tečaja u tom razdoblju a Vp projicirana promjena tečaja.

    Na moje velik iznenađenje r2 je bio oko 0,70 i signifikantan, a b je bio mali i NEGATIVAN. Jednostavno rečeno, ako analitičari prognoziraju da će tečaj jako skočiti, on će vjerovatno malo pasti.

    Baš bi me zanimalo što bi ispalo da netko ponovi tu vježbu danas uzimajući podatke za razdoblje 2008-2010 za EUR/CHF (malo sam se ulijenio).

  9. Damire, jasno ovo oko analitičara (a propos, mislim da su The Economistova predviđanja snažan kontrarijanski indikator), nisam htio reći da smatram da će biti upravo kako NEKI analitičar kaže. Ali što se tiče kratkoročnih predviđanja najvjerojatnije je da će biti nešto oko postojećeg (kao što na neki način i ti lažeš, male promjene su najvjerojatnije, iako su velike najuočljivije, pa ljudi imaju tzv. availability bias oko toga), i to upravo na neki način i ti govoriš.

    Upravo to govore i članci iz WSJ i FT: nema razloga da možemo predvidjeti da će baš sad pasti.

    Poanta mog članka je bila upravo čuđenje kako naši analitičari suvereno predviđaju jake pomake, a i kako je našim novinarima tako nešto dovoljno uvjerljivo da objave?

    • @ nbakic
      “mislim da su The Economistova predviđanja snažan kontrarijanski indikator”
      Da je to istina to bi bila super vrijedna predvidanja… Jer samo ulaganje suprotno preporukama economista iz Economista :P bi napravilo bogataše od ljudi. Najvjerojatnije je da im je profit oko malo ispod 0(troškovi transkacije ispod 0). :D
      Ukratko biti jako loš može biti jako profitabilno. :P

      • Ma u pravu ste. Bolje da sam rekao ‘bezvrijedna’. Čitao sam ga negdje krajem 90-ih (kad sam ušao u svijet biznisa) i koju godinu kasnije, više kao pregled ‘što je aktualno’ (ne zaboravite da tada još na webu nije bilo puno toga), ali mi strašno idu na živce njivovi članci koji su svi na istu foru: neka tendenciozna teza, i na kraju zadnji paragraf koji prikazuje da ima i druga strana, na neki način relativzira. Tek tako da izgleda balansirano. No oni ipak moraju imati stav, a kako znaju da im je konkurentska prednost nikakva (u prognostičkoj vjerodostojnosti stavova), tako zaključe članak.

        Možda najbolji primjer je njihova prognoza – kao danas se sjećam te glavne teme na naslovnici! – (evo čak sam uspio naći i na webu http://www.economist.com/node/188181 ) 1999. da će nafta doći ispod 5 USD po barelu za neko vrijeme i ondje se zadržati. Naime, aposolutno – kao matter of fact – tvrde da će ostati ispod 10, ali da su jaki razlozi da dođe do 5. Isto se pitam zašto autori nisu radili u nekoj investicijskoj banci nego gube vrijeme u magazinu.

        Ali takve stvari oni napišu s velikom autoritatirnošću, to je jako zanimljivo u svemu!

        Danas ga prolistam kad mi dođe subotom od stražnje strane nekih 20 stranica (Obituary, recenczije knjiga i pokoji članak o znanosti i ekonomiji (tj. toj kvaziznanosti)) i to je to.

  10. Mislim da je izjava o padu fanka manje neduzna bedastoca, a vise u funkciji kupovanja malo vremena i odgadjanjem zahtjeva za prilagodbom tih kredita. Ovako si mozda kupe jos pol godine dok se ceka da franak padne, a onda se uvijek moze reci a mislili smo da ce pasti, ujeo vuk magare.

    Ne mislim da je to bankama jako bitna komponenta strategije, ali onako, malo dima i ogledala za sinergijski efekt.

  11. Jeste li vidjeli ovog profesora, zašto ne radi u Morganu ili ako mu se više sviđa akademska karijera barem na LSE?
    http://www.jutarnji.hr/kretanje-tecajeva-valuta—josip-tica–svicarski-franak-naglo-ce-pasti–sada-uzmite-kredit-u-toj-valuti–/950386/

    • Ovoga se ne bi postidio niti prof. dr. sc. Marc Faber!

      Kako god, u skladu sa onom mojom prvom pretpostavkom, Švicarcima “dobro”, a to je najvažnije u svakom spominjanju CHF jer je to njihova valuta!

      P.S. A ono o štičenju tečaja i prema CHF i prema EUR?? Možda je samo logička pogreška (zamijena i/ili). Ali to niti prof. Faber ne zna kako, ali sigurno da bi znao zaraditi na arbitraži ukoliko bi imali čarobnjaka koji takvo što uspije.

    • ne vidim u čemu je problem, nije prvi put da netko da generalnu ocjenu nekog trenda, a da se bit (koja to možda i nije) apostrofira, kao bombastični naslov!
      čovjek je sam rekao da postoji i ‘ako’, odnosno u kojem to slučaju bi CHF nastavio rast…
      istina, nije spomenuo da će SNB vjerojatno dići kamatnjak, no dobro…
      ako je zadnjih 2-3 godine bilo pušiona (zbog kretanja tečaja) 2005-2007 nije bilo tako, jer jd CHF bio povjesno nizak, a kamata na kredit povoljnija nego na EUR kredite
      dakle, slažem se s iznesenim komentarima da neki ovdje kao da se raduju što se to događa sa CHF (vjerojatno imaju kredit u EUR)
      međutim ne zaboravimo da su se mnogi zadužili na 20-30 godina, pa kad se tamo negdje 2030-ih podvuče crta, vidjeti ćemo tko je bio pametniji
      inače, taj profesor je na takvom glasu da vrlo dobro zna što radi, kako privatno tako i u poslu
      prema tome mislim da se s izjavom nije zaletio sam’ tak’

      • Mislim da je ovo slučaj neutemeljenog vjerovanja u ‘reversion to the mean’. Podsjećam da je osamdesetih USD bio oko 3 DEM (dakle, oko 1,5 eura). Nikad se nije vratio ni blizu. Naravno, u dugim vremenskim razdobljima je velika vjerojatnost da će se postići (i vratiti) bilo koja vrijednost. Ali ako npr. duže vrijeme inflacija u Eurozoni bude bila veća nego u Švicarskoj, znači da se dugoročno očekivanje da će se i valute tome prilagoditi. To je ireverzibilno.

        • @nbakic
          oprosite opet ali moram biti picajzla jer vidim da ste Lynxa zbunili(nije da se pravim pametan da ja ne znam znacenje reversion to mean ja bih tako to isto shvatio-doslovno a ne kao http://mathworld.wolfram.com/ReversiontotheMean.html )
          Dakle reversion to mean je super pouzdani statisticki zakon kada gledamo reversion to mean kao pojam, a ne kao doslovno znacenje(da ako je prosjecni omjer valuteA/valutaB 1.2 a sada je 1.5 slijedi da je vjerojatno da ce pasti). Dakle takav reversion to mean je bezveze, ali “pravi” reversion to mean je stvarna stvar. :)

        • @Ivan

          To je nemoguće :) Ja sam svoj post prvi napisao, ali mi je trebalo vremena da ga uredim/skratim pa je poslan par minuta kasnije. Ako ne znam što govorim – sam si kriv. Ali mislim da dobro razumijem pojam i da znam što sam rekao (o primjeni na samo naizgled “čvrste” odnose cijena valuta, roba i sl. što ljudi često vjeruju – u dugoročnu čvrstoću veze CHF/EUR sam posumnjao ali ostavio otvorenim kao vjerojatnijim kroz zaista dugo razdoblje obzirom da su gospodarstva ipak u neku ruku slična)

        • @Lynx primite moje isprike onda, ali mozda je nekom koristio link.
          A za ovo:
          “kao vjerojatnijim kroz zaista dugo razdoblje obzirom da su gospodarstva ipak u neku ruku slična)”
          Zaboravljate na stopu inflacije(definiranu kao povecanje kolicine novca, ne kao rast cijena). Dakle mogu EU i CH imati imati isti rast gospodarsva, ali ako CHF ima manju inflaciju CHF ce rasti u odnosu na Euro.

      • Ali iako reversion-to-mean nije nikakav pouzdani zakon, pretpostavljam da oni koji se zadužuju dugoročno (pogotovo kada to nije za potrošnju nego investicije), zaista ne moraju puno brinuti o tečajnim kretanjima ako su umjereni u toj poluzi i ne očekuju da će domaće gospodarstvo dugoročno slabije napredovati od Švicarskog. Problem je što kod nas (građani) niti su umjereni niti su se zadužili za “rentabilan projekt”.

        Kratkoročne oscilacije tečaja čini mi se da nisu veliki problem za dugoročnu rentabilnost projekta, stvar je samo da nekima to može “otežati novčani tok” kratkoročno.
        Kada se radi o firmi koja zdravo generira novi keš, nije baš pretjerane poluge, te oscilacije zaista ništa ne znače gledajući dugoročno.

        Problem je sa građanima kojima te oscilacije “novčanog toka” predstavljaju ozbiljniji uteg i to je ono na što moraju naučiti paziti tj. ne zaduživati se previše i na takav način (strana valuta).

        S time u skladu čak onaj madžarski prijedlog (iako sam prema svemu njihovome skeptičan) možda i nije tako loš, jer se unatoč “bombastičnom nazivu” koliko vidim radi samo o vrsti repogramiranja kredita…, a što ako je stvar oko koje se dužnik i vjerovnik slažu, zašto ne, njihov bilateralni problem. Bitno je samo da nisu na dogovor natjerani sa treće strane.

  12. Nenade, nigdje niste napisali koliki su gubici svicarske nacionalne banke u 2010 i u prethodnim godinama. Zapamtio sam da su izgubili oko 50 milijardi CHF u 2010, nesto manji iznos u 2009. Iznosi su enormni.
    Svicarske firme su povecale efikasnost do krajnjih granica, kako stoji u izvjecsima nekih njihovih small/middle cap firmi… snazniji CHF ce im poceti uzimati danak u dobiti. Turisti ce ih zaobilaziti jer ce biti preskupi a to sve nije dobro za njihovo gospodarstvo.
    CH je svjetski prvak u izvozu per capita, stvarno uzorna uzorna zemlja.
    Zao mi je da nasi politicari nemaju ideal stvoriti tako nesto od nase zemlje nego im se mora ukazivati sta im ne valja kod kuce.
    I za kraj mala digresija, nikada necu shvatiti kako Swiss airlines moze biti toliko jeftin na svojim letovima (ca.30% jeftiniji od konkurencije) ima super zrakoplove, standard i usluge svjetlosnim godinama ispred konkurencije.. najbolje pilote, ne kasni …. perfektno slijecu…Croatia Airlines bi se trebala malo vise potruditi :-)

  13. Iako ne postoji nikakva garancija da će chf slabiti u odnosu na euro ja bih danas bio spreman preuzeti rizik konverzije svog stambenog kredita iz eura u chf. Pretpostavljam da to ne bi napravila niti jedna banka, ali ipak ću se raspitati kod osobne bankarke.
    Ono što mi se ne sviđa kad jedan “stručnjak” na dnevniku izjavi da bi se on baš danas zadužio u francima. Gdje je bio prije dvije godine da ljudima kaže da se ne zadužuju u francima. Na tu temu je dobar članak napisala novinarka Lidera koja isto tako ima kredit u francima.

  14. Evo jedno moje razmišljanje u vezi kredita u CHF.
    Svojevremeno su banke otvorile mogućnost dizanja kredita u CHF. I onda je to bilo u redu ?!
    Danas kad je franak porastao iznad 6….dogodilo se da dobar dio građanstva nemože vračati kredite zadužene u CHF.
    Dakle, ja sam kriv što sam digao kredit u CHF, te se ne odričem svoje krivice !
    Ali zar i banka nebi snosila dio krivice što je ponudila takav kredit, tako što bi smanjila kamatu ?

    • Pa zašto? Onda bi Vam i onaj koji Vam je prodao stan mogao vratiti razliku u cijeni sad kad mu je vrijednost pala, ili možda da Vi vratite njemu ako mu je ciejna porasla? Ili da je tečaj ostao mali, da li bi korisnik kredita u švicarcima vraćao banci razliku? Što je s dionicama, da i bi broker trabao vraćati razliku ako su cijene pale? Jer je i on samo posrednik – kupio dionice od nekog i prodao Vama, kao što je banka samo posrednik.

      Druga je priča poslovna orijentacija banaka na kredite u CHF.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Log Out / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Log Out / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Log Out / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Log Out / Izmijeni )

Spajanje na %s