Ograda: Ova ograda je integralni dio ovog posta. Ako prihvaćate uvjet iz nje, možete nastaviti čitanje. U suprotnom, molim da napustite ovu adresu!
+ + +
“Sir, I have found you an argument; but I am not obliged to find you an understanding.”
Samuel Johnson
1. Vjerujem da će referendum proći s nekih 70% ‘ZA’. (Ali molim izađite da bude što veći uspjeh da se legitimiramo pred sobom i pred svijetom.) To je zato jer su protivnici (koji se od milja nazivaju ‘skeptici’ iako to nisu) vrlo glasni jer neki od njih smatraju da će tako izgubiti povlaštenost, te zato jer neke strannčice imaju ‘field day’, naime prilika da oko neke teme budu prisutni u javnosti. A to im je na koncu posao. Tako da su protivnici dosta glasniji od svog broja.
To će vjerojatno ohrabriti neke potencijalne i postojeće ulagače.
2. Dolazi nam tjedan s, nadamo se, objavama prvih rezultata za Q4 2011. Iako su onima koji prate i razmišljaju, neke stvari već odavno očite, najveći broj analitičara i fond managera gleda u retrovizor. Vidjeli ste da sam spomenuo ovo s PTKM, što znači da će polako takve firme doći na radar raznim analitičarima (ali samo zato jer gledaju unazadne pokazatelje, i to one najsporije, kao P/E) za sve firme. Oni će odjednom začuđeno vikati: ‘Gle prilike, mali P/E’, pa recimo kad bi slučajno ta dionica došla na 250 kuna već bi moguće bila kandidat za ozbiljnije razmatranje , na 300 možda već i neka preporuka za kupnju i na 400 ‘screaming buy’.
Pogledajmo na drugom primjeru kako su ‘clueless’ većina analitičara. Recimo, meni se čini da s ogromnom vjerojatnošću možemo izračunati pro forma EBITDA od oko 240 mil. kn za RIVP za 2011. Pro forma je ovdje u biti stvarni, naime onaj koji će biti stvarno ostvaren kad se ukinu učinci pripajanja na RDiG: pri pripajanju ZLTO i HRBC su dva mjeseca ‘zaobišla’ RDiG i protrčala ravno u kapital. Vjerujem da će RIVP i KORF i objaviti kako formalni tako i ovakav pro forma izvještaj za cijelu 2011. jer su to dužni prema zakonu i pravilima ZSE (izdavač je dužan objaviti izvješća iz kojih je poslovanje tvrtke razumljivo dioničarima, a to ne može biti ako se ne izda i pro forma izvještaj).
Ovako:
- krećemo od konsolidiranog EBITDA za RIVP, ovdje, stranica 17, koji daje EBITDA u Q1-Q3 od oko 272 mil. kn
- za dobit dodamo iznos od 32 mil. kn koji je ispao iz RDiG pri pripajanju (7. i 8. mjesec za ZLTO i HRBC), kako je to objašnjeno u istom dokumentu na stranici 4
- za amortizaciju dodamo iznose za 2 mjeseca za HRBC i ZLTO, što je nekih 5 mil. kn i možda 1 mil. za ‘I’ (imali su nešto duga, ne puno, ali to je razdoblje i kad imaju puno novca na računu)
- dolazimo do 310 za Q1-Q3.
- na osnovu prethodnih godina procijenim Q4 EBITDA za RIVP, HDBK, HRBC, ZLTO od oko 70 mil. kn i dobijam EBITDA od 240 mil. kn. (Ovo su samo moje procjene i nemojte nikako donositi investicijske odluke na osnovu njih, nego sami izračunajte ili pogledajte službenu računicu nekog analitičara).
Kao što sam već više puta objasnio, kad se oduzme ostala imovina i obaveze u KORF, ispada da je oko 70,6% RIVP koje KORF ima vrednovano s oko 300 mil. kn. To je upravo taj RIVP za koji očekujem 240 mil. kn (pro forma) EBITDA od 240 mil. kn.
Mislim da je pitanje kvartala kad će neki analitičar to ustanoviti, ispričavam se ako griješim, ali prema mojim saznanjima još ni jedna investicijska kuća ne ‘pokriva’ KORF niti ima preporuku za njega. Napominjem da je RIVP 12% kategoriziranih kapaciteta u hrvatskom turizmu, i to uglavnom na ponajboljim destinacijama (Istra, Dubrovnik). Kapacitete možete pogledati ovdje (osim Paga, koji nije naš).
S uzbuđenjem čekam dan kad će neki analitičar ovo sve uočiti.
Iako, uočio sam za njih i jednu novu paradigmu. Naime, birokratski ‘ne može se’. Recimo ‘bih ja procijenio firmu, ali me management na prima na ‘sastanak’ da mi pojasni rezultate’. To je za neke firme toliko bezvezno kao da s 20 m. udaljenosti vidiš košarkškog centra i ne znaš je li visok ili patuljak, jer te on ‘ne pušta da ga premjeriš metrom’. Naime, možeš napraviti neki jednostavniji, odokativni izvještaj (evo vidite gore kako se može, a ipak sam ja samo amater, oni imaju puno više vremena i posvećenosti jer od toga žive). Želim reći, često im je svaki izgovor dobar samo da mogu ne imati mišljenje. Jer imati mišljenje je opasno. Ali dobro, imat će ga kad neki rezultati budu očiti, samo što je to gledanje unazad.
A mislim da će kako dolaze idući kvartali diferencijacija u rezultatima dobrih i loših tvrtki biti sve veća.
3. Komešanje u fondovima. Sve ovo je naročito bitno u smislu komešanja koje mi se čini da je počelo u mirovinskim i otvorenim investicijskim fondovima.
Kao što sam rekao, mislim da su prinosi postali jako bitni i da će se fondovi početi ponašati aktivnije.
Primjerice, ako dobro vidim ovdje, Erste plavi prilično intenzivno prodaje HT, pa imamo ‘okršaj’ između R OMF koji kupuje i EP OMF koji prodaje. To je naročito zanimljivo jer je u zadnjih godinu dana ovo uvjerljivo najveća aktivnost EP u hrvatskim dionicama, ako ne uzmemo u obzir sudjelovanje u blok transakcijom Podravke i ona avanturica u DLKV (ovo je inače veće od DLKV). Dakle, EP se počeo mrdati na hrvatskom tržištu kapitala. Bar prema MojeDionice.
Ako dobro vidim ovdje, najveći dionički fond u RH, ZB Aktiv prodaje svoju jako dugoročnu poziciju LEDO-R-A, kao i ZB Global. A budući da ZB Aktiv ima dosta depozita i obveznica, čak i ako i dalje ima povlačenja, nije prisiljen prodavati pozicije koje naročito voli. Dakle, to je stvar aktivne odluke.
A, naravno, na tržištu ne možeš pobijediti tako da samo prodaješ. U principu moraš nešto i kupiti.
4. Psihološki rat u glavama fond managera. Sad dolazimo do vrlo zanimljive stvari, a iako vam je već i do sada ovaj post možda bio dosadan, molim da pročitate ovoe.
Kao što znate, većina fondova nema Barcelonu. Konkretno nema ni Messija ni Iniestu. E sad, možda sam ja fakat u krivu što su mi to najveće pozicije u portfelju i da mi se neke stvari oko njih čine očite, ali ne možda i nisam. Ali indikativno je da već i za Iniestu čak i RBA analitičari ustvrđuju da je atraktivan. Onda mora da i ostali to vide (ako jesu atraktivni).
Kao što također znate, fondovska (otvoreni fondovi) ‘industrija’ je u vrlo teškim okolnostima: u prosjeku vrlo veliki gubici, odljev imovine, pa ako ste OIF i imate nelikvidne pozicije, onda je taj odljev naročito nezgodan jer te nelikvidne ‘ljubimce’ ili moraš prodavati u nepovoljnim okolnostima, ili oni strše još više i postaju još veće opterećenje. Dakle, njima prestanak odljeva ili, još bolje, početak priljeva može biti ključan za održanje.
E sad se stavite u kožu nekog fonda managera. Njemu se može činiti da ima prilika u Barceloni, ili da nema. Ali ako već RBA analitičari vide …
Znači recimo da mu se čini da ima, ali još nije kupio. Ali neki manji fondovi su nedavno ušli u Messija i Iniestu, odnosno pojačali pozicije (ne odajem nikakve privatne podatke iz knjige dionica, jer ne kažem o kojim se fondovima radi, a to ćete lako vidjeti za 123 kune po dionici).
I sad zamislite Messi i Iniesta radikalno porastu (meni se čini da može netko tko je već jako profitabilan, velik, strateški i pratkički neotkriven u profesionalnoj investicijskoj zajednici, a moždaja griješim u gornjem, ali onih implicitne valuacije 70,6% RIVP za 300 mil. kn, koji bi – ako su moji izračuni točni – mogao imati EBITDA od 240 mil. kn, je svakako nezanemarivo). U tom trenutku ovi fondovi koji su ušli mogu imati radikalnu bolju izvedbu od ostalih i mogu se reklamirati i biti pobjednici.
Zamislite zašto? Kako je najlakše biti pobjednik? Recimo da trčite trku i sve sudionike pokosi neka nepogoda i leže porazbacani po podu. Oni koji se prvi osvijeste i počnu trčati mogu steći prednost koja se više ne može nadoknaditi kad svi trče.
I dolazimo do ključne stvari. Zamislite da ste neki fond manager koji nema KORF i PTKM, a to vam se čine očite prilike. Imate
Pritup A: Ne želite kupiti ni dalje, jer gubite ponos (‘Pa zašto nisi kupio ranije kad je bilo znatno jeftinije, a sve su okolnosti bile i onda očite?’). Možete se nadati da tim dionicama cijena neće rasti, ili čak i padati (ali ako već i RBA analitičari vide …?)
Pristup B: Kupite i pregrizete ponos, jer znate da ako se dogodi radikalno otključavanje vrijednosti (ako je ima), a vi nemate, onda
- gubite i ponos (jer je još gore da ih ne kupite nikad, nego da ih kupite ikad)
- možda gubite radno mjesto jer postoje fondovi koji to imaju i napreduje im jedinica i vaš šef se pita kako to, a pogotovo jer rizično ako je već netko vašem šefu skrenuo pažnju na ovaj blog, ili je netko direktno već pričao s vašim šefom ili mu poslao email)
- ne radite zakonito, jer ste dužni maksimizirati korist članova, a ne svoj ponos (naravno, samo u slučaju da je očito da su ovo dobre prilike.)
Ali, kao što rekoh, ovo možda i nisu dobre prilike, možda sam ja samo zabrijao.
E sad ovo postaje naročito zanimljivo budući da su neki fondovi već ušli u Messija i Iniestu.
Ako ste veći fond, možete razmišljati: Ali za mene nema likvidnosti? To može biti stvarni razlog, a može biti i izgovor. Ali kao što vidimo, na ovim razinama jedan veći račun prodaje Messija. Ne znamo je li na tom skrbničkom samo jedan investitor, a i ako je, do kad će prodavati. Ali vjerujem da je taj koji prodaje stranac. A zašto? Ili sam ja potpuno ‘slijep’ ili nisam. Ako nisam slijep, vjerujem da ono što je očito meni je i drugima. Kako također vjerujem da u RH nema značajnijeg investitora koji ne čita ovaj blog, onda mi je teško za vjerovati da bi takav netko prodavao veće količine (naravno, ovo je sve možda samo iluzija). Ali, jednako tako, kao što znamo, naši analitičari ne pokrivaju KORF. To znači, ako neki stranac ne čita ovaj blog (što je vjerojatno), onda u principu ne može imati uvid u sve ovdje iznesene argumente. A njegov broker u RH mu možda neće reći jer mu je u interesu da ovaj trguje.
Znači, vjerujem da neki stranac prodaje, čisto onako mehanički, vidio likvidnost u poziciji koja mu se činila beznadna, a sad odjednom jako narasla i još likvidna.
Ako je tako, onda bi na ovim razinama mogao biti zadnji vlak za neku ozbiljniju razinu likvidnosti.
I sad se stavite u glavu nekog tipičnog hrvatskog fond managera. Počnite od toga da je to uglavnom neki prilično pametan i obrazovan lik. Je li moguće da mu u glavi počinje rat protiv samog sebe? Kako minimizirati rizike za sebe i svoje članove? I ako ovdje zaista ima skrivene velike vrijdnosti koja se može ‘otključati’, što ako to otključavanje bude naročito brzo i radikalno? Znači, još ste možda i pod vremenskim pristikom. Odluku morate donijeti brzo. A u ovim okolnostima, ne donijeti odluku može značiti donijeti vrlo jaku odluku.
Može se možda i kod otvorenih fondova primjeniti ona o socijalizmu: “Problem with socialism bad performing open-end investment funds is that you eventually run out of other people’s money!“
I još jedna, naročito zanimljiva okolnost. Što ako fond manager Messija i Iniestu želi imati u svom osobnom portfelju? Prekršio bi vjerojatno etičke norme, a možda i neke pravilnike, da kupi sebi, a fondu ne. Dakle, u tom slučaju bi možda i on bio u patu! A što ako on stvarno, stvarno vjeruje u tu dionicu i nada se nekih 100% prinosa u nekoj od njih? Jer kako reče Samodol: “Novac je možda i najemotivnije pitanje!”
Ma evo još jedne okolnosti kad me krenulo. Ovo fakat postaje jako zabavno. Što ako neki manji fond uđe s čak do 10% unutra. To može onda biti ključno. A vi ako ste veći, možete se mjerkati s drugim većim. Znate ono kao na Divljem zapadu, broji se do tri i na tri puca, pa tko brži. Ali što ako sposobniji iznenadno puca već na ’1′, pokupi svu likvidnost u bloku ili na brzaka. Ako ste čitali ‘The Sisters Brothers‘, znate o čemu govorim.
Naravno, možda sam potpuno u krivu.
I da rezimiramo, imate varijante
A. Kao gore
B. Kao gore
- podvarijanta B.1. Recimo počne dionica rasti i kupite na 85, kad više nema likvidnosti, i lovite vlak koji odlazi, tek onda se osjećate luzerom
C. Niste nikad vidjeli ovaj blog, ili se tako pravite (svejedno) i naprosto počnete kupovati sami od sebe, jer je sad dovoljno podataka za odluku, a nova godina u portfelju prilika za “čisti start”?
D. Ne radite ništa jer dionica objektivno ne vrijedi ništa, ali vas muči što ako drugi pogrešno misle da vrijedi i pitati se što ako poraste u kratkom vremenu 50% i onda fakat izgledate luzerski ako ju niste imali prošle godine (skoro +100% kad je Crobex značajno pao), a ni ove.
E. Fakat ne vjerujete da je to dobra dionica i spremni ste ju shortati.
Ovo sve, naravno, znajući da se možda radi o kompleksnom sustavu koji može (ako je) brzo eskalirati.
Znači: neku odluku morate donijeti, možda jako hitno, a znajući da i ne donijeti odluku je donijeti odluku. A situacija zaista nije za igru, pogledajte ‘Jeste li znali?‘ gore desno. Što ujedno može značiti da, ako povlačenja i dalje traju, dionice koje prevladavaju u portfeljima OIF-ova mogu biti pod snažnim pristikom prodaje (Barcelone, srećom, nemaju skoro ništa).
Što, da ste fond manager, birate? Napominjem da sam sam u varijanti F spreman posuditi dionice KORF i PTKM za short, naravno uz dobru garanciju itd.
A da ste analitičar, što birate? Ne pratite dionicu i dalje, ili počnete ipak pratiti?
Napomena: Autor ima dionice KORF i PTKM, te malo dionica RIVP (tek da može gledati u knjigu dionica) i ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju istih.
KORF je moje najveće ulaganje, hvala Vam na analizama koje su mi otvorili oci. Ne razumijem zašto ZB aktiv prodaje bas LEDO, a svi mediji vrve informacijama o preuzimanju? Mogu li ih clanovi tužiti zbog propustene dobiti u slučaju preuzimanja? Na koje članke zakona se treba pozvati?
Možda zato što je recimo ponderirana suma vrijednosti svih scenarija (uključivo toga sa “preuzimanjem”) izračunata prema najboljim procjenama vjerojatnosti tih scenarija i pripadnih vrijednosti od strane njihovih valjda koliko-toliko profesionalnih analitičara ispala obzirom na cijenu manje atraktivna nego li je “prosjek tržišta” čak, a pogotovo obzirom na neke od prilika koje su recimo uočili i planiraju ih za ta sredstva kupiti.
Ako Vam je KORF najveće ulaganje i ako ste “otvorili oči”, valjda Vam ne bi trebalo biti čudno da npr. ZB Aktiv također odluči učiniti slično, KORF si kao najveće ulaganje, i to recimo financirati prodajom LEDO.
Meni se LEDO jako sviđa, godinama o njemu maštam, ali nikada ga nisam uspio kupiti jer nikada nije bio cijene koja mi prihvatljiva (odnosno kada je bio zanimljive cijene, druge su stvari mi bile još jeftinije pa opet ništa).
Disclaimer: imam KORF, nemam LEDO, ovo nije nagovor na kupnju ili prodaju.
Ne možete to znati niti ih osuditi za ovakve stvari. Nisam točno analizirao što je bilo u prosincu (Imate novu iskaznicu za prosinac), ali su prema zadnjoj u prvih 10 pozicija imali samo 3 hrvatske dionice, i to sve tri Agrokorove, upupno nekih 20% portfelja (svakako, zanimljiv je i Shimano!). Što je prilično ‘uska’ oklada. Znači dugoročno neodrživo, jer ako dočekaš neko oslobađanje vrijednosti u njima, onda si pobjednik, ali ako ne, onda si promašio na atipičan način.
Kao što znate, to je prilično birokratizirana branša i za nju stoga vrijedi ‘It is better to fail conventionally, than to succeed unconventionally!’.
Tužiti ih ne možete, nego možete ‘glasati’ svojim novcima, staviti u, ili izvući novce iz, fonda.
Prilično bi nezgodno bilo ako imaš lošu izvedbu, a u top 10 pozicija samo te tri iz RH plus Shimano (pa ti dokaži da to nije zato jer jako voliš bicikle, pa si potpao pod početničku grešku ‘familiriaty bias’, nego si upravo toliko kompetentan u međunarodnom stock pickingu da si uspio, evo upravo u Japanu, odabrati neku relativno malu dionicu koja će imati bolju izvedbu od ostalih!)
Tako da u njihovom slučaju, kako se zavlači to moguće oslobađanje vrijednosti u Agrokorovim dionicama, oni moraju početi donositi odluke.
što se tiče same procjene vrijednosti, naravno Lynx je tu sve rekao.
p.s. 13:30 Dodana točka 4 gore.
Zašto vi kad govorite o RIVP upotrebljavate EBITDA? Radi se o kompaniji s velikom imovinom koja stalno zahtjeva ulaganja da bi zadržala isti nivo usluge. Dioničari od ovog DA iz EBITDA baš nemaju ništa. S druge strane ni FCF nije baš najsavršeniji indikator budući da ne vodi računa o razlici između capexa kojim se proširuju kapaciteti i podiže kvaliteta imovine( koja se onda može skuplje naplatit) i obnovu postojeće.
Pa gledajte, to je prilično jednostavno.
1. Zato jer smatram da su svari prilično radikalne, pa EBITDA malo veća malo manja, ne znači puno.
2. Drugo, ta tvrtka ne zahtjeva velika ulaganja, nego je to opcija uprave da ih ima. Ali veća ulaganja sada, znači još veći EBITDA sutra (vidjeli ste da sada čak i HDBK Ima pozitivan EBITDA, a više ne treba velika ulaganja.
3. Ako se ne varam, Eltz je, štovišem najavio da nećemo ove zime imati velika ulaganja.
4. Ako želite, možete pogledati i primjere, kod nas skromnih firmica HRBC i ZLTO, a malo šire PLAG i LANO koji pokauju da se mogu biznisi voditi kao ‘kravice’, a mi nismo ništa lošiji od njih, Vi to znate.
5. Fond manageri to vole, njima je EBITDA (=brza i prljava aproskimacija toka novca) puno draža u komunikaciji nego tok novca od operacija, ili slobodni tok novca.
No Vi sve ovo vjerojatno znate, čim razumijete što je EBITDA, dakle, ostajemo na istom. Vi naprosto i dalje nemojte kupiti KORF (jer Vaša tvrdnja da ‘dioničari od toga nemaju ništa’ je prilično radikalna, pa mora biti stvar stava, emoocija, a ne procjene), ja ću ga i dalje kupovati i sve je OK.
Ne znam zašto bi moje neprihvaćanje EBITDA automatski značilo kako mi se KORF ne sviđa. Samo kažem da je amortizacija ipak vrlo realni trošak.
Amortizacija nije realni trošak, iz dva razloga:
1. To nije odljev. 2. Ne možete znati koliko rastežu stvari, da sam na ja njihovom mjesu sve što je na granici OPEX i CAPEX, gurao bih u OPEX. 3. Sve ono što sam rekao prije. 4. Mislim da bi veliki dio imovine mogao biti potcijenjen, pa bi time i amortizacijski štit danas-sutra mogao biti i veći.
Doista, to nije odljev keša ali je svejedno trošak. Imovina stari, ne vrijedi kao nekad. Ne možete u hotelu imat Končarov televizor iz ’83, pokvareni bojler iz ’89 i očekivat da se to neće negativno odrazit na cijenu usluge. Hotel zahtjeva stalna ulaganja u imovinu da bi standard usluge održao na istom nivou. A dodatna da bi ih povećao. Teško je razlikovati to dvoje. Međutim, ako usporedimo amortizaciju RIVP kao udio u materijalnoj imovini s nekim inozemnim hotelskim lancima čija izvješća su javno dostupna vidjet ćemo da nije prevelika.
Poštovani, ali još bitnije od svega je kako se taj EBITDA može razvijati. Znači kad generirate tako jak tok novca, svašta možete napraviti. A po meni ovo je zaista fascinantan porast.
uđosmo u EU, nadam se da ćemo dašak pozitive osjetiti i na ZSE
Mogla bi se Barcelona sutra nazabijati golova..
Što se tice neposrednog utjecaja ulaska Hrvatske u Eu – sumnjam da će ga biti osim malo gpovjetarca ovaj tjedan. Znate, da bi se veliki ili veći igrači odlučili na jake ulaske potrebno je da prvo skeniraju situaciju. Osim toga, imam okladu da će nam rejting stagnirati ili rasti ako uđemo. Ušli jesmo u intergaciju koja ima puno viši rejting u prosjeku tako da nekakav spill over mora postojati. Ja očekujem osjet na burzi(konkretniji) 6 mjeseci prije 7 mjeseca 2013. pa nadalje. A osim toga tada očekujem i novi val IPO-a na našem tržištu. Dosta je ključan izvještaj rejtinških kuća na proljeće i sumnjam u neke pomake prije njega. SP je iz Madrida najavio da je ulazak i eventualna pozitivna orijentacija ne referendumu barem mali dašak svježeg zraka u inaće lošoj spirali naše kreditne ocjene. Statistički, naši pandani Rumunjska i Bugarska imaju puno manju nezaposlenost nego mi. Kada bi bili pametni i nakon dizanja PDV-a smanjili porez na dobit( po uzoru na Bugarsku) mislim da bi imali dobru priliku za povisivanje rejtinga i stvarni rast FDI-a.
Krenulo je kilavo.
ja sam euroagnostik mada sam glasao Za
vrijeme će pokazati ali mislim da se ne moramo
zavaravati neće nam mana pasti s neba
triba zasukati rukave i konačno od zdravih firmi kao što ste nabrojili i još neke učiniti vrhunskim napadačima s vrhunskim ugovorima tj profitom i izvan rh
E moj Bakiću, nema vam kruva od Zagrebačke burze koliko god se vi nadali. Pogledajte danas svjetske indekse, pogledajte od početka godine svjetske indekse, a pogledajte zse. Bojim se da će ovakvo stanje još dugo potrajat.
Bolje veći dio novca imat u nekom fondu koji ulaže u usa ili bric tržišta, a na zse samo manji dio novca pustit do boljih vremena.
Ma ne brinite se. Oslobađanje vrijednosti se mora dogoditi kad-tad, a onda može biti brzo i radikalno. Opasno btii izvan tržišta. Vidjeli ste prošle godine kako su prošli oni koji nisu bili npr. u KORF i DDJH, iako je tržište bilo u totalnoj komi. Inače malo nepristojno me ovako oslovljavati iz Vaše hrabre anonimsnosti, je li tako? Ali nisam baš tako uvredljiv, nema veze, nego sam skremćem pažnju na to kako lako možemo mijenjati stvari oko sebe. Je li da da Vi imate snage biti i pod svojim imenom ako me baš želite oslovljavati s ‘E moj Bakiću!’?
Josipe,malo kulture i pristojnosti ti ne bi nedostajalo.Ipak si dobrotom vlasnika bloga ušao u njegov prostor koji se ne srami tvoj komentar čak i objaviti.
Upitaj se bi li ti takav komentar objavio na svome blogu.Ovo razmišljanje iznosim ne da bi branio Nenada Bakića(on to zna bolje i bez mene)nego da bih pružio podršku čovjeku koji iza svojih riječi stoji sa svojim djelima(novcem).
Ne iznosi gluposti,već svoja ulaganja obrazlaže vrlo argumentirano.Kamo sreće da i oni koji upravljaju našim novcima u mirovinskim fondovima tako na jednom mjestu argumentiraju svoja ulaganja.
I mislim da taj hrvatski jal da susjedu krepa krava nas je možda i doveo zajedno sa pohlepom i sebičnosti,a i neznanje ovdje gdje smo sada.
Pozdrav svim komentatorima i vlasniku i uredniku bloga,a osobito onim uvredljivim da to više ne rade,jer možemo biti i kulturni i pristojno odgojeni na obostranu izgradnju.
preneseno iz slobodne dalmacije ” DOBRA VIJEST Mirovine nisu ugrožene, sva četiri fonda ukupno su u plusu”
Kakva rečenica! “sva četiri ukupno” haha to mi je zvuči ko ona “zajedno smo skupa”
dobra vijest da, kako za koga.
Zgodno, evo ga ovdje: http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/161991/Default.aspx.
To je kao kad ono neki jedu mesu, drugi zelje, a u prosjeku sarmu.
Pazite ovaj biser: “Iz Erstea još dodaju da je povijest pokazala da se sva ulaganja u pravilu kreću ciklički, tako da nekoliko lošijih godina u pravilu bude i više nego kompenzirano u dobrim godinama.” Rekao bih: znalci!
Ja se ispričavam zbog direktnosti, ali većdugo pratim blog gdina. Bakića pa osjećam odeđenu familijarnost kada pišem komentar spontano.
Inače ovo i je moje pravo ime.
Ali mislim da Dalibor pretjeruje jer gdinu. Bakiću ne treba sigurno branitelj ovakvog udvaračkog tipa. Osim toga nije mi bila namjera da prozivam već sam spontatno pomalo lakomisleno reagirao na današnju (i višetjednu) situaciju sa crobexom u odnosu na svjetske indekse od Azije preko Rusije i Europe i USA, a vezano i uz naslov Bakićevog posta.
Napomena: Imam određen broj dionica ADPL i KORF, uz BLJE i HT tako da u svakom slučaju veselilo bi me da se neke progmoze konačno počmu ostvarivat.
Naravno sve jasno.
Koji bi bio razlog (a da nije dividenda) za kupnju povlaštenih, a ne redovnih dionica neke kompanije? Hvala unaprijed na odgovoru
Poštovani, to zaista ovisi od slučaja do slučaja.
Najčešće, ‘P’ ima pravo na dividednu prije R, pa ako se ova i ne isplati, onda se moraju svi zaostaci P-u isplatiti prije nego se isplati nešto R-u. Ali uglavnom nema pravo glasa. Tako da to jako ovisi o korporacijskom upravljanjuu pojedinoj firmi.
Evo recimo kod nas je najpoznatiji slučaj ADRS-P/R. Ali tu mirovinci kupuju ‘P’, a jedino PBZ-CO od obveznih prodaje P i kupuje R. Pitanje je što on zna, ili je procijenio ili sluti? Tako da svatko ima svoju priču. Njemu inače ne bih vjerovao previše jer je bio rasršio u Credo, hrabro multiplicirao udjel u Ingri, nije kupovao KORF itd.
Baš me zanima kada će ovdje na ovom blogu krenuti nešto žešći otpor odnosno komentari koji neće više biti u revijalnom tonu.
Nema nikakve pozitivne reakcije tržišta na novu vladu,na ishod referenduma za ulazak u EU ,na rast inozemnih tržišta kapital.Uglavnom potpuno mrtvilo,bez likvidnosti.Koliko vidim novac se ne prelijeva iz štednje u mješovite fondove niti iz mješovitih u dioničke.Također ne vidim da postoji korelacija između DAX-a i prinosa na obveznice i CROBEXA i prinosa na hrvatske obveznice.
Slažem se da su mnoge dionice podcijenjene ,ali o kojem razdoblju mi govorimo kada kažemo da će se dogoditi tzv. otključavanje vrijednosti. Par godina ili duže. In the long run,we are all dead.
Pa nek se ovu godinu otključaju vrijednosti samo onoliko koliko su i prošle godine, ja zadovoljan. Nije riječ samo o budućnosti, nek se nastavi prošlogodišnja prošlost
Dosta ste toga pobrkali ovdje, ali nisam siguran je li to samo zbrka ili namjera? Preporučam pogledati post koji ćete naći tako da guglate ‘žilavi portfelj’. Nego, je li Vi radite u nekom investicijskom društvu ili …?
Moram, kao samozvani “odvjetnik” Slobodne Dalmacije (u kojoj radim), ukazati na, istina, nespretnost iz naslova gore linkanog teksta, naime: “… sva četiri fonda ukupno su u plusu”, ali pritom i napomenuti da se u samom tekstu rezultati fondova ne zbrajaju (kako to “prevodi” walter stilino) jer to bi doista bilo glupo. U samom tekstu je jasno da se ovo “ukupno” odnosi na prinose svakog pojedinog fonda od njihova osnivanja. Da, naslov je moguće krivo protumačiti. Umjesto “Mirovine nisu ugrožene, sva četiri fonda ukupno su u plusu” jasnije bi bio: “…, svaki od četiri fonda ukupno je u plusu”
Istina je da su mnoge mirovine ugrožene, ali recimo da ne želim puno o tome pisati jer sam ipak veliki prijatelj 2. stupa. Neki me managerčići ne vole zbog mojih kritika, ali to je samo zato jer nisu promislili o tome što sam prešutio.
Cini mi se da je ova nemogucnost Ingrine otplate komercijalnih zapisa okidac za stvari za koje mnogi od nas vec mjesecima ocekuju da se dogode, a to je konacan pad vecine gradjevinara i zadnja faza recesije kad sve stvari napokon sjedaju na svoje mjesto. Cini mi se vjerojatnim da usred opceg loseg sentimenta i “velika cetvorka” dozivi odredjeni propad, ali kad propadnu oni koji trebaju propasti, ovi koji prezive ce pred sobom imati puno vedriju buducnost.
Slicno mi se cini da bi se moglo desiti i na globalnom planu, odnosno da bi kroz koji mjesec Grcka napokon mogla otici u taj svoj default koji se bez ikakvih rezultata odgadja vec godinu dana. Mozda ovo na prvi pogled izgleda kao nekakav chicken little doomsaying, ali je to po mom misljenju zapravo ok stvar, gangrenu treba odsjeci dok je ostatak tijela jos zdrav.
Nego, imao bih ovdje i jedno pitanje za g. Bakica. Naime, kad radite analize, obicno brodare i gradjevinare trpate u sektor prerizicnih investicija pa ih vise-manje ignorirate unatoc fundamentima. Za gradjevinare mi je sasvim jasno zbog cega tako razmisljate, ali bi me zanimalo zbog cega brodare smatrate podjednako rizicnima (ne kazem da nisu, samo pitam)?
Nego, što kažete na ovo … ?
“I am not here to cheer you up. The situation is about as serious and difficult as I’ve experienced in my career,” Soros tells Newsweek. “We are facing an extremely difficult time, comparable in many ways to the 1930s, the Great Depression. We are facing now a general retrenchment in the developed world, which threatens to put us in a decade of more stagnation, or worse. The best-case scenario is a deflationary environment. The worst-case scenario is a collapse of the financial system.”
http://www.thedailybeast.com/newsweek/2012/01/22/george-soros-on-the-coming-u-s-class-war.html?fb_ref=article&fb_source=home_oneline
Sandro,
1. Svi imaju pravo na svoje mišeljenje, a nitko njie stalno najpamentiji, pa ni Soros. Inače mislim da je malo ishlapio. Tržište nije sveti gral, ali čini se da nije impresionirano njegovim razmišljanjem.
2. Šefica MMF kao poznati kejnezijanac i birokrak jasno malo plaši javnost, ona se osjeća jača ako se što više intervenira.
Mislim da postoji vrlo velika šansa da ovdje uopće nije pitanje je li pogriješio ili nije pogriješio, nego da je zapravo prilično vjerojatno da on niti ne misli doslovno tako kako je ovdje prezentirano. Moglo bi biti ključno pitanje: zašto govori “neistine”, odnosno zašto govori neke “potencijalne/uvjetne istine” na način koji vodi na krivi zaključak (da su one sigurno/aktualno istine).
Neki bi na to odgovorili: želi stvoriti neopravdanu paniku koju bi na neki način iskoristio u svojim trejdanjima.
Mislim da je veća šansa za jedan drugi razlog: uopće to ne radi sa lošim namjerama nego misli da je pravo vrijeme za “natjerati” (zastrašivanjem, istina neprikladna metoda!) ključne aktere da poduzmu korake koje on misli da treba poduzeti za uspješni nastavak oporavka.
Naravno da je veliko pitanje i je li on u pravu glede svojih ideja kako treba rješavati krizu, ali da pokušava natjerati ostale da rade po njegovom receptu, to izgleda izvjesnim, to izgleda kao prava pozadina ove priče.
Sam ovaj naslov direktno vodi u tom smijeru. Poznato je da se on zalaže za određenu “redistribuciju” kojom bi se bogatijim slojevima u USA, pogotovo onim “finacijaškim”, porezima nešto oduzelo, pa prelilo u srednji sloj i one najsiromašnije.
Obzirom na činjenicu prevelike likvidnosti američkih kompanija i fizičkih osoba viših slojeva, koji ne žele povećavati svoju potrošnju, meni se čini da je on sebi eleganto to zamislio: “uzeti ćemo onima koji imaju jer odbijaju trošiti, dati ćemo ovima koji imaju malo a sve dodatno što im daš bi smjesta potrošili”. Tako valjda misli da se može u ovom osjetljivom prijelaznom razdoblju održati solidni rast potrošnje građana, i time malo jače pokrenuti taj kotač gospodarstva.
To možda i ne zvuči potpuno ludo, ali je nepošteno. Tu onda uskače Buffett sa svojim prijedlogom “oporezivanja bogatih” koji se u konačnici koliko sam shvatio svodi na to da se uvede princip koji će onemogučiti da bogatiji pojedinici plaćaju poreze po nižoj efektivnoj stopi od one koju plaćaju “siromašni” (doduše gledajući na najnižoj razini, zanemarujući da su oni već puno platili na višim slojevima kroz porez na dobit i sl.). Pitanje je kolika su to sredstva relativno, vjerojatno vrlo skromna, ali popravlja stvari na “emocionalnoj” razini. Više nitko neće moći reći da “bogati plaćaju premale poreze”, a u stvarnosti će plaćati još veće nego sada (ali ne puno veće, pa nije problem) i to je već doprinos smanjenju međuklasnih tenzija.
Buffett-ov porez dakle vjerojatno riješi samo kozmetičku stranu “problema”. A onaj stvarni efekat bi Soros “utjerao” kroz svoje nepoštene ideje. Mislim da treba smisliti alternativni plan, nešto će na pošten način dovesti do takvog pokretanja “toka novca”. Na neki način novac mora izaći iz bilanci kompanija, očito kroz dividende ako se nema u što uložiti sada, u džepove istina dobrim dijelom tih “bogatijih slojeva” koji već jesu “prelikvidni”, ali iz čijih džepova nekako mora to doći do džepova nižih slojeva. Hoće li im bogati poklanjati?! Mislim da to nije dobro. Jedino što vidim je da se bogati više potrude zapošljavati te siromašnije. Neka svatko unajmi po dodatnu kućnu pomočnicu, čistaća bazena, šišaća živice i što ja znam što kome treba.
Eto, ako država već mora nekako intervenirati onda neka intervenira tako da potakne kompanije na isplate dividendi, a bogatije pojedince da potakne na zapošljavanje ljudi za osobne usluge. A siromašne ljude da potakne da traže posao (dakle smanji socijalna prava). To se sve može riješiti smanjivanjem poreza u zamjenu za “dogovor oko povećanja senzibiliteta prema isplati dioničarima”, recimo poreza na dobit (kada se već na dividnede mora “iz kozmetičkih razloga” držati visoko), i poreznim poticanjem zapošljavanja (neka se porezna osnovica svakome umanjuje za isplaćene naknade drugim fizičkim osobama za usluge, to bi moglo biti atraktivno, a ne previše smanjiti efektivnu stopu poreza da pokvari ono prvotno povećanje)
Istu paralelu sa 1930-ima povukal je, kao što znate, i šefica MMF-a.
”Drugi izvor potencijalne nestabilnosti dolazi od zajedničkih fondova. Menadžeri tih fondova se procjenjuju na osnovi izvedbe u odnosu na druge menadžere fondova, a ne na osnovu apsolutne itvedbe. To možda zvuči nerazumljivo, ali implikacije su dalekosežne, jer se menadžere fondova praktički prisiljava da se ponašaju u skladu s trendom. Sve dok su u stadu ništa im se neće dogoditi, čak i aki ulagači izgube novac. No ako se pokušaju oduprijeti trendu, pa njihova relativna izvedba privremeno pretrpi gubitak, onda gube posao. (Upravo se to desilo Jeffu Vinku, menadžeru velikog fonda Fidelity. Otad je kao samostalan vrlo uspješan, a zarađuje po apsolutnoj
izvedbi.)
George Soros: ”Kriza globalnog kapitalizma”, Maslina, Split, 2000. p.172