Category Archives: Uncategorized

Samo naprijed

1. Vrlo zanimljiv razvoj kod Billa Gatesa: A Simple Brain Theory Endorsed By Bill Gates Claims To Help You Learn Anything

Pogledajmo s Wikipedia:

Fixed-mindset individuals dread failure because it is a negative statement on their basic abilities, while growth mindset individuals don’t mind or fear failure as much because they realize their performance can be improved and learning comes from failure. These two mindsets play an important role in all aspects of a person’s life. Dweck argues that the growth mindset will allow a person to live a less stressful and more successful life.

2. Zanimljivo, Izvadak iz Dennettova članka iz knjige koju je izdao Edge.org – ne znam da li smijem ovo spominjati jer u zadnje vrijeme postoji neka ‘policija’ bliska državno-korporatističkoj konstelaciji koja s visoka ‘propisuje’ tko što smije, a tko što ne smije (prvi) čitati, a ovime ipak zalazimo u pitanje filozofije pa kako to nije moja specijalizacija, ne znam da li sam ovlašten:

Each neuron is imprisoned in your brain. I now think of these as cells within cells, as cells within prison cells. Realize that every neuron in your brain, every human cell in your body (leaving aside all the symbionts), is a direct descendent of eukaryotic cells that lived and fended for themselves for about a billion years as free-swimming, free-living little agents. They fended for themselves, and they survived.

They had to develop an awful lot of know-how, a lot of talent, a lot of self-protective talent to do that. When they joined forces into multi-cellular creatures, they gave up a lot of that. They became, in effect, domesticated. They became part of larger, more monolithic organizations. My hunch is that that’s true in general. We don’t have to worry about our muscle cells rebelling against us, or anything like that. When they do, we call it cancer, but in the brain I think that (and this is my wild idea) maybe only in one species, us, and maybe only in the obviously more volatile parts of the brain, the cortical areas, some little switch has been thrown in the genetics that, in effect, makes our neurons a little bit feral, a little bit like what happens when you let sheep or pigs go feral, and they recover their wild talents very fast.

3. E sad, nastavno na prvo, iz jednog mog starijeg članka, citat koji pokazuje da možda spadam u ‘growth mindset’ jer me to nije uspjelo pokolebati:

U trećem ili četvrtom razredu osnovne, u Prirodi i društvu, učili smo najprije o agregatnim stanjima vode: na sto stupnjeva isparava, na nula se ledi itd. Nekoliko lekcija kasnije tema je bila Tok vode u prirodi: iz oblaka pada kiša, teče u rijeke, jezera i mora i odatle ponovo isparava u oblake. Pitao sam: ‘Kako voda isparava, kad u rijekama nikad nema sto stupnjeva?’. Odgovor, koji od riječi do riječi i danas pamtim je bio: ‘Bakić, sjedi, opet postavljaš glupa pitanja!’. I do danas me muči zapravo samo taj ‘opet’. Koja su to još bila glupa pitanja – više ih se ne sjećam – i dokle bih došao da moja pitanja nisu nekome bila glupa.

Iako je to moje najranije sjećanje o znanosti, nisu me uspjeli uništiti! :)

To je jedna od motivacija zašto sam pokrenuo projekt Croatian Makers.

Plava laguna kupila Istraturist

Obavijest je ovdje.

Znači cijena je 120 mil. eura za 93% dionica, odnosno 129 mil. za sve, tj. dakle oko 982 mil. kn za sve.
Prema zadnjim dostupnim izvješćima, ISTT je imao oko 450 mil. duga, te nešto malo gotovine, recimo da je Enterprise value (EV) oko 1,4 mlrd.

Kako je EBITDA za 2013. oko 136 mil. kn (Izvor Poslovna.hr), to je EV/EBITDA veći od 10 i P/B dosta preko 1.

Neki trenutni EV/EBITDA s MojeDionice:
– PLAG 7,2
– KORF 7,9
– SLRS 7,2
– MAIS 8,1

Jeftino? Prosudite sami.

Pri tome treba uzeti u obzir da je Istraturist stranom velikog spora, ako se ne varam veličine oko 40 mil. eura (Nova Ljubljanska), a osobno mislim da je to najlošija imovina od svih velikih istarskih kompanija.

Zaista, mislim da se možemo samo smijati fond managerčićima koji su tako kolosalno promašili turistički sektor. Ali pazite, ti ljudi nisu amateri poput mene ili vas, nego za svoj posao imao za hrvatske prilike astronomske plaće. Kako je moguće da su TAKO promašili?

Da stavimo stvari u kontekst, evo po kojim su cijenama OMF-ovi kupovali ili držali turističke dionice, dakle što su oni smatrali da je skupo ili jeftino. To je možda i nama amaterima dobar vodič koje su ‘prave’ cijene, ipak oni imaju ogromnu analitičarsku mašineriju itd.

Najveća pozicija koju su imali, ako se ne varam, je velika pozicija jednog fonda upravo u Istraturist.

Kao što možete vidjeti ovdje, taj fond je kupovao ISTT aktivno tijekom 2010. i cijenama dobro iznad 300. Pri cijeni od 340, ako se uzmu u obzir financijska izvješća za 2009., to bi bilo oko P/B=3 i EV/EBITDA negdje blizu 20.

Pri čemu ne govorimo o razdoblju kad je tržište bilo u balonu, nego upravo nakon kraha.

Ova cijena preuzimanja je na oko 200 kn, ali 4 godine kasnije.

No, npr. na 30.6.2010.,
– dok je ISTT bio preko 300,
– KORF je bio na 29,60 (sada 215)
– ARNT na 59 (sada oko 360)

Ako se ne varam, za KORF je to tada bilo P/B ispod 0,15, možda 0,12 ili tako nekako. Znači, po tom parametru je KORF bio oko 20 puta (!!) jeftiniji od ISTT. Svejedno, mirovinci su kupovali i držali (jedan je intenzivno kupovao, ali se u top 10 na neke datume vidi još jedan) upravo tu dionicu, a nisu ni tada, a ni ikad kasnije kupili KORF ili ARNT. Znam da sam laik, ali ja sada zaista ne razumijem kako ARNT ili KORF nisu bili isplativi na npr. 60 kn.

Kako to protumačiti?

No, kao što sam prethodno napisao, ova cijena za ISTT implicira EV/EBITDA preko 10, a neki najveći ‘turisti’ se trguju na oko 7, nakon svog to rasta.

Napomena: Kao što znate, imam dionice KORF i ARNT, i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Kako smo zatukli kapitalizam, i kako su sada trash-marksisti glavni katalizatori prelaska u tržišnu ekonomiju

1. Svatko tko je pratio s minimalno pažnje, mogao je uočiti mnoštvo kvalitetnih argumentiranih materijala koji jasno pokazuju da je uzrok hrvatskih problema premalo tržišta, a ne previše – Hrvatska je zaglavila u socijalističko-korporatističko-korupcijskom limbu.

Glavni zagovornici statusa quo, ili čak povratka nazad, su najčešće u biti interesne skupine, pri čemu koriste terminologiju pretprošlog stoljeća, koju znaju iz treće ruke (odatle ‘trash’).

Otprilike su to argumenti tipa:

- Parni stroj ekološki i energetski superioran modernim benzincima i električnima (pozdrav Rimac i Cvetojević!)
– Dokaz tome je da se Yugo u koji smo ugradili dizel koji vozimo na lož ulje – dimi i ne vuče!
– Znate, to je bilo ono doba kad je sve bilo romantično, staviš recimo lozu u ložište, pa te nekako sve preplavi dragost od baš njenih mirisa itd.
– Jasno, sve je bilo održivo, iako bismo SVE šume i SAV ugljen satrali u koje desetljeće, itd.
‘.

Ipak, via Frenki Laušić vrlo relevantan članak o tome, za sve koje zanimaju argumenti: Stylized facts on productivity growth : evidence from firm-level data in Croatia, izdanje Svjetske banke, kaže FL@FB:

Nova iznimno kvalitetna analiza Svjetske banke o produktivnosti i dinamici trzista u Hrvata u kojem je sudjelovalo i dvoje nasih znanstvenika. Na ovaj rad me uputio Zoran Aralica, hvala jos jednom, nesto sam objavio u SD. Zadnja recenica ovog citata ce vas nasmijati i rasplakati – nase trziste eliminira potencijalno produktivne tvrtke. Satrali smo feudalizam, socijalizam i kapitalizam, cekamo sljedeceg protivnika.

2. Iako su bili glavni usporivači promjene u još-koliko toliko dobrom ekonomskom stanju, sada, u ovom predstečajnom, su trash-marksisti katalizatori, ubrzivači promjena k tržišnoj ekonomiji! Svaka opstrukcija transformaciji u modernu tržišnu ekonomiju u stvari ju ubzrava! Neobično, zar ne?

Recimo, oni su se bili jako angažirali oko Petrokemije, ‘da se ne smije privatizirati’. Epilog je da je država tu izgubila nekoliko stotina milijuna eura, mnogi radnici izgubili posao, opet mi svi uštrcavamo novce u nju itd. … gledajući sve, time smo još nekoliko stotina milijuna eura bliže bankrotu! Slično i mnoge ostale stvari, a točkice spojite sami (ceste?).

Mnogi mediji kažu da se bliži vrijeme predstečajne nagodbe za RH. Kad ona dođe, naši upravitelji će nam pomoći da na kontroliran način prigrlimo tržišnu ekonomiju. Nažalost, kao siromasi: devastiranog kapitala, značajno reduciranih plaća u javnom sektoru, patetičnih mirovina itd. Jer, kao što to najbolje znaju urbani socijalisti, iPhone se ‘mora’ imati, naravno i hrana, lijekovi, auti itd., a kad ne može drugačije, onda ćemo pošteno, kao i sav normalni svijet: proizvodnjom i razmjenom.

Mijenja se onaj tko se ne mijenja! Trash-marksisti su ostali isti, a okolnosti su se promijenile, pa je njigova uloga potpuno drugačija! Klasičan primjer je odjeća redovnica. Kad ih je crkva ustanovila, nosile su odjeću sličnu narodu, upravo se da se ne razlikuju od njega. Moda se promjenila, a njihova odjeća ostala ista, pa sada one strše. Odjeća im se nije promjenila, pa se upravo zato promjenila!

Inače znam tko bi mogao biti najbolji naš (ali ne i NAŠ) Monti!

3. Danas inače moj oveći intervju u Slobodnoj. Puno hvala uredništvu na pozivu (a nadam se da je svima jasno da onaj naslov nisam stavio ja :) ).

p.s. 4. Nedjelja je, pa nam je Marko Rakar poslao svoju tjednu kompilaciju zanimljivih stvari na webu, preporučam.

Croatian Makers – napredak

Nastavno na Projekt Croatian Makers – dio puta do ‘zemlje znanja’ (poziv zainteresiranima) i CM: stigla oprema.

1. Osim prve donacije koja je isporučena, dogovoreno je još nekoliko. ‘Malo’ sam spor jer još nemam infrastrukturu (stvari oko udruge i projektnog asistenta).

2. U provoj rundi je u prave ruke otišao i jedan Arduino robot. Ovime već ulazimo u zonu malo skuplje opreme, a za nju bih očekivao i neke reference i vjerodostojnost (dakle, nije za svakoga).

Također je u sastvu opreme koja će biti isporučena jednom centru naručen Fischertechnik Computing & Robotics ROBO TX Training Lab, te ću naručiti i LEGO Mindstorms i LittleBits.

Uglavnom su i to malo skuplje (rekao bih) igračkice za početnike, što mi nije osnovna ideja projekta. Stoga molim da se ne fokusirate na njih, donirat ću ih samo centrima (školama itd.) koje imaju reference i ustanovljene projekte u Arduino i Raspberry Pi, a ovo im treba za regrutiranje mlađih uzrasta.

Izuzetak su škole u stradalim (Gunja itd.) ili nerazvijenim (Bnaovina itd.) područjima, kao ulazak u svijet ‘makersa’, ali opet samo uz ustanovljavanje nekog mentorstva s nekim razvijenijim centrom (što ćemo lako srediti).

3. što se tiče projekata imam i izazove.

Jedan je za neku školu (škole) na moru ovaj podvodni robot. Prednost će imati oni koji ne žele gotov kit, nego su spremni graditi od dijelova:

OpenROV is a community of people working together to create a more accessible, affordable, and awesome platform for underwater exploration. By working together, we’ve created the OpenROV submarine – an open-source underwater robot that sends live video up to a computer on the surface and allows the user to control where it goes.

If you want to start building an OpenROV, you can:
– Buy an OpenROV Kit
– Build an OpenROV from scratch

OpenROV is open source (code and design files), so we provide all the files, build notes, and bill of materials you’ll need to build one yourself. If you want to go this route, you’ll need to source your own parts. …

Ovdje imam uvjet da mi se robot iznajmi preko ljeta (mjesec-dva) za što ću ‘makerima’ i posebno platiti, pa je to mogućnost i da nešto zarade :). Jasno konačni proizvod mora biti testiran, upotrebljiv i uopće odlično napravljen.

Općenito bi me zanimali projekti vezani uz dronove i podvodne robote, prednost opet jasno oni koji grade što više od početka.

Još o robotima.

Jedan drugi izazov je ovaj Arduino-kontrolirani luster. Makerima u nekoj školi nudim opremu uz otkup gotovog proizvoda, baš bih ga htio imati doma!

4. Molim uvažite da svaka donacija ide uz
– izjavu o prihvaćanju donacije i korištenju opreme (nema proslijeđivanja trećim stranama)
– kratak plan rada s njom
– jedan ili dva progres reporta

To je, jasno, kako bi projekt imao što veću kvalitetu, sistematičnost iz koje je moguć daljnji razvoj, te kako bi se smanjile zloupotrebe!

CM: stigla oprema

Ili bolje rečeno, stigao sam ja njoj. Nije me duže vrijeme bilo u Zagrebu, a ona je čekala. Evo je:

IMG_8512

Kao što vidite, tu je veći broj Raspberry Pijeva, Arduino starter kompleta, puno dodatne opreme, knjige itd.

Prvi dio opreme ću ‘udomiti’ danas. Danas nastavljam s narudžbama opreme. Ima li neka grupa zainteresirana za Pi in the sky?

Ispričavam se svima kojima kasnim s odgovorima, trenutni zaostatak mi je 4-5 dana. Ako netko nije dobio odgovor duže od 7 dana, poruka je možda izgubljena, pa molim da se javi opet.

p.s. Da ovo u pozadini je IKEA Billy :), ne znam je li to konflikt interesa s obzirom da je SELECTIO radio regrutiranje i selekciju za IKEA. :)

Turističke tvrtke – prvi rezultati

Arenaturist nas je na Glavnoj skupštini počastio prvim rezultatima od svih turističkih tvrtki.

Rezultati Srpanjske Rupe su takvi da su prihodi u 7 mjeseci 6,4% veći nego lani, usprkos:
– katastrofalnom vremenu u Istri
otvaranju renoviranog cjelogodišnjeg hotela Belvedere tek sredinom lipnja.

Iako sam ove godine očekivao dobre rezultate od Arenaturista upravo zbog obnove velikog i potentnog hotela Belvedere, te aktivacije ogromnog potencijala u kampovima, s obzirom na jako loše (katastrofalne) vremenske rezultate u Istri u srpnju, nisam očekivao baš ovako dobre (hoteli +13,3%!).

Zanimljivo je da su kampovi na razini prošlogodišnjeg ‘ostvarenja’, što mislim da potvrđuje tezu da je u njima velik potencijal (koji sam djelomično opisao prije 4 mjeseca u Valuacije turističkih tvrtki – opća slika u usporedbi s već sada vrlo profitabilnim Turisthotel). Dalje:

Ostvarenje i najave za kolovoz i rujan u čvrstim objektima pokazuju da će hoteli i apartmani ostvariti bolje rezultate od prošlogodišnjih. No, rezultati kampova umnogome će ovisiti o vremenskim prilikama u narednim mjesecima.

Kampovi jasno ovise o vremenu, ali koliko znam, vrijeme je u kolovozu do sada bilo odlično. Nastavno na to imamo danas:

kolovoz

Kao što vidimo, prema TZ, ‘Istra će zabilježiti porast od 4,6 posto u odnosu na lanjski kolovoz’.

Mislim da ovo odlično ilustrira moju tezu da vrijednost turističkih tvrtki nije u trenutnoj profitanilosti nego u ogromnoj vrijednosti odlične produktivne imovine, koja tek treba pokazati svoje potencijale. A tekuća profitabilnost je već sada izvanredna! Prema MojeDionice je EV/EBITDA Valamar Adria Holdinga niskih 8,1, Plave lagune 7,3, iako znamo npr. da VAH agresivno ‘skriva’ dobit (klasifikacija investicijskog održavanja kao trošak). (Plus mislim da MojeDionice precjenjuju EV/EBITDA za KORF jer vjerojatno ne uzimaju u obzir utrživu nepotrebnu imovinu, dionice KOEI itd.)

Ovo ujedno najbolje ilustrira činjenicu da dionice treba kupovati ne špekulativno, s obzirom na kretanje cijene, ili ‘nominalu’, nego promatrati kao udjele u biznisima.

A prema podacima MUP-a, do jučer je u kolovozu:
– ušlo 6,45 mil. stranaca, a izašlo 6,12
– a u istom razdoblju lani ušlo je 6,25, a izašlo 6,08

Napomena: Imam dionice ARNT i KORF i ovo naravno kao i obično nije nikakva preporuka za njihovu kupnju ili prodaju, oko toga potražite savjet stručnjaka i profesionalaca, kao npr. ovdje: Milijune od turizma uložite u afričke dionice, argentinske obveznice i nizozemske tvrtke.

Međutim, pažnja. Vijesti ne treba prikupljati panično, nego ležerno i treba paziti na kredibilitet autora! Evo:

ne panicno nego lezerno

Opet, s druge strane, histerično-hiperaktivno trgovanje (ne bih to nazvao ‘ulaganjem’) može ponekad dovesti i do odličnih rezultata, recimo 6,12% u deset dana: U 10 dana zarada 61.000 kuna

Pitanje je dakle, meta razine. Da li vjerovati uredniku/novinaru ili njegovu alter egu ‘virtualnom investitoru’?

VŠ na Banka

Velimir Šonje odličan na Banka u glavnom tekstu, ali i komentarima, te i na Indexu s explicitnijim naslovom (gdje ipak vrijedi pročitati komentare kao ‘glas naroda’). Elementarno je razotkrio ‘trash’ teze koje su godinama cirkulirale bez kontrole i kritičnosti, tzv. ‘kvalitativna analiza’. Kao što sam više puta upozoravao na diletantski ‘kvalitativni’ pristup naših analitičara i fond managerčića u dionicama (npr. ‘u KORF se ne isplati investirati jer …‘, ali bez spomena cijene – evo ja bih razmotrio investiciju u bilo kojoj doinici u Ugandi po 1lp, naši mnogi analitičari ne bi uložili u KORF niti za 1lp).

Još preostaje da netko tako razmontira, ali TOČNO i analitički, trash-kejnezijance (opet: to nisu kejnezijanci, nego oni koji su čuli za njegove ideje iz treće ruke, pa nas siluju s njihovom primjenom u neprimjenjivoj situaciji, a samo zato jer je to u skladu s njihovim uskim interesima), koji tvrde da se možemo oporaviti od ‘krize’ (iako se radi o drugoj bolesti) potrošnjom, ponajviše državnih službenika. Zaboravili su reći da smo otvorena, eurizirana, nekonkurentna ekonomija koja vjerojatno većinu svog najvećeg proračunskog prihoda (PDV) naplaćuje na uvoznu robu. Hrvatska potrošnja = poticanje njemačkog i kineskog izvoza. Ali jaki smo mi! Potaknut ćemo prvo njih, a onda možda to povuče i nas …

Prethodni današnji post: Hrvatski fondovi.

Hrvatski fondovi

+Mrak: Dvanaest godina Hrvatske privrede u jednom excelu

I dok su cijene nekretnina u slobodnom padu, neki hrvatski fondovi posluju odlično. Ovo su 4 najbolja u ovoj godini, sve ih možete naći na HR Portfolio:

hrvatski fondovi

Ako mislite da je to slučajno, pogledajte im prinose zadnja 24 mjeseca:
KD Victoria, +59%
Capital Two, +31%
Allianz Equity, +28%
Fima Equity, +8%

To je ujedno i razlog zašto sam stao kod 4. po redu, jer 5. po redu, ZB Bric+, ima negativni prinos u 24 mjeseca … ali zato niže u tablici ima drugih fondova s lijepim prinosom u zadnje 2 ili 3 godine. Međutim, OPREZ!, neki od tih fondova vuku na ‘survivalship bias’, standardni trik fondovske industrije, konkretno: ako ste društvo za upravljanje (recimo neke banke) i vodite npr. 3 fonda od kojih 2 posluju jako loše, možete ta dva zatvoriti ili pripojiti trećem i onda ispada kao da vodite samo jedan fond i taj je jako uspješan – 100% ste uspješni! (Mislim da gornja 4 nemaju taj problem, tj. da su oni generički uspješni.)

Što se tiče cijena nekretnina, mislim da se prava slika stječe tek pogledom na stečajne aukcije, primjerice:

- Veći broj stanova u Maksimiru / Remetama, obratite pažnju na stavke 16 i 17 (slobodni od osoba i stvari), čini mi se da je to cijena od oko 1.000 eura/m2 + vrt gratis
novija kuća u Petrovoj, 6. dražba, čini mi se da je to sad cijena od oko 1.000 eura/m2
zemlja na Pelješcu, 2 eur/m2 ili 4 eur/m2, nisam najbolje razumio
– kuća Komin po oko 200 eur/m2
cijela zgrada u Voltinom po ako se ne varam negdje oko 600-700 eur/m2

Koga zanimaju poslovne nekretnine, ili misle da se tvrtke kupuju zbog nekretnina, evo i povećeg kompleksa u Čakovcu koji sad na ovoj 18. (!) dražbi ide po 9 mil. kn, a na drugoj je bio po 27 (na prvoj vjerojatno i više).

Napomena: Ovo su gore samo moje provizorne kalkulacije cijena, nemojte se na njih oslanjati nego pogledajte sami. Najviše možete vidjeti tako da ovdje ne upišete ništa i stisnete ‘pretraga’.

Prije dvije godine sam o tome napisao post Nekretnine – kuhanje žabe, koje mislim da i dalje traje.

Znam da neki ne vole da se piše o stvarnom stanju na tržištu nekretnina, ali moje pisanje ne može ni pomoći ni odmoći. Utjecajne stvari su zapravo akcije tržišnih aktera, kao npr. jako oglašeni POS od 500 stanova u Novom Zagrebu po planiranoj cijeni od 1035 eura.

S druge strane, Marko Rakar je upravo napravio ovu jedinstvenu analizu hrvatskog gospodarstva u kojem kaže:

Kada promatram ove brojeve, nekoliko pozicija se ističu (ovo je moje amatersko razmišljanje, ja nisam ekonomist):

- Izdaci za razvoj koji su 2002 godine bili preko milijardu kuna (što je i tada bilo sramotno malenih 0,26% dugotrajne imovine) se spustilo na daleko sramotnijih 0.059% imovine ili 0,069% ukupnog prihoda. Država u kojoj se toliko malo ulaže u razvoj je u ozbiljnom problemu. Ovo je možda i najporazniji podatak iz cijele analize.
– Ako se gleda dugoročna materijalna imovina, ulaganje u građevinske objekte, zemljišta i nekretnine su nam na 72% ukupne imovine. Tvrtke koje toliko novaca imaju “betonirane” u toliko nelikvidnoj imovini definitivno ne mogu daleko, na papiru smo jako bogati no u praksi smo nelikvidni. Naša cijela država je objektivno u nekretninskom businessu.

Novi, definitivni dokazi o krahu hrvatskog turizma

Ekskluzivno: prva fotografija Srpanjske Rupe

1. U Istri više turista nego stanovnika (Glas Istre)

2. Najezda turista ne prestaje – Masovne gužve diljem Hrvatske … Broj turista i dalje je u porastu. Treći petak u kolovozu prošle godine u Hrvatsku je ušlo 345 tisuća stranih putnika, a ove godine 362 tisuće. (RTL)

3. U Hrvatskoj stranih turista iz više od 75 zemalja … Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku je došlo 6,37 milijuna ili 4 posto stranih turista više nego u istom razdoblju lani, dok su noćenja s 33,63 milijuna u blagom plusu od 0,7 posto. [Usprkos katastrofalnom vrememu u srpnju, izostanku Rusa i Ukrajinaca] (HRT)

Također prilažem i prvu, ekskluzivnu fotografiju Srpanjske Rupe koja se kao tamni oblik nadvila nad perspektivama hrvatskog turizma, koji će stoga u budućnosti biti totalno loš:

srpanjska rupa

Je li hrvatski turizam vrlo robustan i što mislim o ulaganju u nekretnine?

Za one koje plaši dugačak tekst, bit će kasnije i lijepih slikica, kao ovo (ovo su samo manekeni – mini, ne možete vidjeti veće klikom na njih, ali zato možete kasnije):

1. Suprotno i dalje naprosto nevjerojatnim tvrdnjama u mainstream medijima o lošoj sezoni, mislim da je hrvatski turizam izrazito robustan! Zadnju takvu sam komentirao ovdje – radi se o nastupu bivšeg ministra turizma, koji eklatantno laže, patetično uvodeći u priču čak i navodne kolosalne gubitke stradalnika Domovinskog rata čije navodno dionice uložene u turističke tvrtke kroz kuponsku privatizaciju vrijede ‘višestruko manje’. One zapravo (u najvećem dijelu) vrijede višestruko VIŠE!

Znači, situacija je takva da smo u srpnju imali 0,4% manje dolazaka i 2,0% manje noćenja nego izvanredne prošle godine. A nije tajna da turisti dolaze na Jadran kupati se po lijepom vremenu (zašto vi idete na more?) suprotno tvrdnjama nekih naših pregalaca u turizmu i medijima da ‘to ne bi SMJELO biti tako i da moramo naći ‘alternativu’, ali zadržati iste rezultate’. Promislimo o istome na nekom drugom primjeru. Zašto dežurni katastrofičari idu u kino? Valjda zbog dobrog filma? Što ako se film ne emitira normalno, nego bude stalno prekidan onim groznim agresivnim reklamama, ili naprosto bude prikazan neki skroz drugi film? Moraju li onda oni kao gledaoci ‘naći alternativu’ i jednako dolaziti i ostajati u kinu?

E, sad dolazi ključno. Izašla je nova analiza DHMZ, Klimatska ocjena za srpanj. Kao što u njoj možete vidjeti, srpanj je bio na Jadranu uglavnom ekstremno kišan ili vrlo kišan. Kad kažu ekstremno, misle ekstremno. Primjerice, Zadar je imao 10 puta više kiše nego inače, Split 4 puta, Lošinj (ako dobro vidim mutnu brojku na slici) 7 puta, čak i inače vrlo sunčani Vis 3 puta!

7_2014oborina

Naravno, to je tek početak. S čime katastrofičari uspoređuju ovu ‘katastrofalnu godinu’? S odličnom 2013. Pogledajmo kakve su oborine bile 2013. (i 2012.), klik za veće:

Da, dobro ste vidjeli, srpanj 2013. je bio uglavnom ‘vrlo sušan’ i ‘sušan’, a 2012. uglavnom ‘normalan’ i ‘sušan’.

A kako biste vidjeli cijelu sliku, pogledajte i temperature. Ako vam kažem da je crveno ‘vrlo toplo’, a bordo ‘ekstremno toplo’, pogodite koja je 2014., koja 2013., koja 2012.? (Odgovor potražite na dnu teksta, ali vjerujem da ga možete naslutiti.)

Evidentno je da smo u srpnju imali, kako to Badurina kaže, vremensku šituaciju :) (Ovdje je trebao biti smajlić, ali čini se da se ne objavljuje?!)

2. Kao što znate, ja baš puno ulažem u turističke dionice (pa možda zato i malo više pratim ove stvari, a kao što znate, oko toga sam bio ekstremno u pravu :) (Isto smajlić). Naravno, možete i reći da ‘muljam’ oko turizma baš zato jer ulažem u njega. A to je suprotno onome u što rade naši obvezni mirovinski fondovi koji su u mirovine svojih štediša investirali negdje do 0,15% svojih portfelja u turističke dionice (ako ne brojimo HUPZ, s čime bi to bilo malo više). A u obveznice samo jedne države s neinvesticijskim rejtingom (tzv. ‘smeće’) 72,33% portfelja (i time se s pravom mogu kvalificirati kao neki od najrizičnijih fondova u svijetu).

A ulaganje u hrvatske turističke dionice je zapravo ulaganje u nekretnine i to vrlo produktivne nekretnine! Naime s mnogim usporedivim turističkim tvrtkama, to je posebno istina baš za hrvatske turističke tvrtke jer:

A. Su one uglavnom 100% vlasnici nekretnina kojima upravljaju (velike turističke tvrtke su često samo suvlasnici nekretnina kojima upravljaju).
B. S malo duga (s obzirom na vrijednost imovine i tok novca od operacija).

Upravo u A se, po mom sudu, krije veliki potencijal, o čemu sam više puta pisao, npr. u Hrvatski turizam: asset play. Pa stoga i mislim da za vrijednost tih tvrtki nije ni jako važno kakva će biti pokoja sezona (jasno, nisam kockar, pa se ne bih kladio na vrijeme).

S druge strane, imamo zaista jako lošu situaciju na tržištu stambenih nekretnina, na kojem mislim da je pravi pad tek započeo, naime zato jer je upravo Vlada (svjesno ili nesvjesno) pokrenula kaskadni efekt koji će dovesti do čišćenja tržišta.

NAIME: Zadnji POS u Zagrebu je svečano i posnosno pokrenut prije 15 dana, stanovi će biti u Zapruđu po 1035 eura/m2 (moguće odstupanje 7%), preko 500 stanova! To je praktički preko puta ovog projekta s nekoliko stotina stanova koji je pred sam kraj izgradnje zaustavljen, s nekoliko stotina stanova, koji su se nudili (mislim i prodavali, ali nemojte me držati za riječ) za oko 2.000 eura/m2. Naravno, ovaj projekt će kad-tad doći na tržište, netko će ga kupiti, nastaviti komercijalizaciju. Ali po kojim cijenama to može SAD biti kad praktički u istoj zoni dolazi 500 stanova po 1035? Upravo jučer T Portal javlja da je Cascade centar prodan za svega oko 22 mil. kn na tek 15. dražbi, a početna cijena je bila oko 180!

Moguće da je upravo na ovaj Vladin potez s POS reagirao poduzetnik koji je ponudio veći broj novih stanova po dosad neviđenim cijenama: VIDEO Ovo se PRVI PUT događa u Zagrebu! – Stanovi od 60 do 115 četvornih metara stoje od 840 do 990 eura. Jer naprosto je moguće da Vlada svjesno radi ‘race to the bottom’ (kako bi možda prisilila banke na rasprodaju neuseljenih stanova?!), sudeći npr. po tome da su samo godinu dana ranije u Klari lansirali veliki POS po 1.100 eur/m2. (Poznavaoci prilika u Zagrebu znaju da je Zapruđe ipak značajno skuplja lokacija od Klare.)

To se sve događa u znanim ekonomskim i demografskim okolnostima, gdje posebno treba uzeti u obzir kako veliki broj Hrvata već stanuje u vlastitim nekretninama!

Eurostat nam daje sljedeći grafikon (izvor), klik za veći:

800px-Population_by_tenure_status,_2012_(1)_(%_of_population)_YB14_II

Uočite da su na lijevoj strani isključivo ex-socijalističke zemlje.

Jasno, postavlja se pitanje kolika može biti potražnja, ako ovako velik udio populacije već ima svoj stan, ako je gospodarska situacija ovako grozna, ako se mnogi mladi i ekonomski potentni iseljavaju itd. I postavlja se pitanje da li možemo imati kaskadni učinak ovakvih prodaja (ulagači u dionice se sjećaju kaskadnih učinaka polačanja novca mirovinskih fondova iz OIF-ova i pucanja margin kredita).

3. Upravo stoga, iako jako volim nekretnine, nije mi padalo na pamet ulagati u pogrešne, nego baš (u ono što sam smatrao i dalje smatram) pravim nekretninama, o čemu sam više puta pisao, primjerice prije dvije godine Koja su najbolja ulaganja u nekretnine u Hrvatskoj? i npr prije 8 mjeseci A koja su onda najbolja ulaganja u nekretnine? (3).

Iako sam više puta argumentirao da hrvatski indeksi (koje preuzima i Eurostat) značajno potcjenjuju pad cijena nekretnina (možda gornji primjer POS zgrade u Zapruđu i susjedne u Utrini to pokazuju!), svejedno Eurostat u najsvježijim podacima navodi da je pad cijena nekretnina u Hrvatskoj u zadnje vrijeme uvjerljivo najveći u EU (a u prosjeku su cijene rasle) – pogledajte zadnji stupac ovdje.

S druge strane, imamo sljedeću izvedbu indeksa Crobex turist (skoro 100% u godinu dana i oko 300% u manje od 3):

crobex turist 3

Naravno, neki profesionalci – investicijski tumpleki mi pripisuju nadnaravne moći i tvrde da turističkim dionicama cijene rastu samo zato jer ih ja nekako magično ‘guram’ (iako je istina da sam prvi značajniji investitor koji je ustanovio i prezentirao ovaj potencijal). No, ja zaista mislim da su one i dalje radikalno potcijenjene, ali i da su značajno sigurnije ulaganje od npr. hrvatskih državnih obveznica (što se događa s hotelima u Dubrovniku ili Istri u slučaju bankrota države?).

S druge strane, sada već i premijer tvrdi da nam nije dovoljan nikakav rast BDP ispod 3-4%. Ova jučerašnja izjava (u svojoj implikaciji stopa rasta) je u medijima prošla nezapaženo, a slijedi iz:
Premijer je kazao (Vlada je to izvukla u podnaslov članka): ” … bez gospodarskog rasta koji će biti jednak ili veći od kamate po kojoj se država zadužuje, ni jedna država dugoročno ne može funkcionirati.
Prinos na srednjoročne hrvatske euro obveznice je 3%-4%
– inflacija u eurozoni je oko 0%

Kako za sada o tim stopama rasta možemo samo sanjati, slijedi da baš i ne možemo ‘normalno funkcionirati’, što god to značilo. Sad možemo dodatno razmisliti o perspektivama cijena stambenih nekretnina. S druge strane, mislim da gospodarski pad baš i ne utječe negativno na turizam, možda baš obratno (OK, OK … ovisimo o vremenu, pa ako imamo vremenski najlošiji srpanj u pamćenju i zato 2% manje noćenja nego prethodne izvanredne godine, govorimo o katastrofi turizma)?

4. Naravno, netko može pomisliti da imam nešto protiv hrvatskog stambenog fonda. Nemam! Ali mislim da i u ovom slučaju odsustvo prilagodbi, kao i u svemu, dovodi do daleko težih posljedica nego pravovremenene prilagodbe (na državnoj razini, ali i na osobnoj: zamislite koliko je hrvatskih bogataša nastavilo ulagati u stambene nekretnine umjesto da su počeli ulagati u turističke?).

Upravo o tome je govorio (fenomenalni) Ray Dalio kad je prije više od dvije godine rekao da se u SAD događa ‘prekrasno razduživanje’ (beautiful deleveraging). U Hrvatskoj pak imamo isti proces, ali spor, bez kontrole i na silu, stoga jako jako težak i skup (uočite sve tri dimenzije o kojima govori).

O ovome ću uskoro napisati cijeli post, ali ovaj nevoljkost na promjene najviše uništava dušu naroda, hrvatska se guši u povraćotini svoje bezvoljnosti, ogorčenosti i depresije, umjesto da krenemo naprijed. Stoga i imamo u medijima likovanje kod svakog negativnog podatka o tome kako ‘gospodarski rast u zemlji AB u kvartalu XY ‘baš i nije tako dobar”, ‘kako je to ‘dokaz da kriza možda nije prošla’ ili slično. U tu kategoriju ide i medijsko iživljavanje nad fantomskom ‘srpanjskom rupom (da je bilo manje kiše i pokoji požar, bilo bi to o katastrofalnoj budućnosti hrvatskog turizma koji je ugrožen požarima). A svijet napreduje jako brzo. Ljudi putuju, uživaju, žive svoje živote, nisu bolesno orijentirani na ‘krizu’. Primjerice vijest od jučer: U 2013. najjužniju njemačku saveznu pokrajinu posjetilo je gotovo 32 milijuna gostiju, zabilježeno je 85 milijuna noćenja i preko 30 milijardi eura prometa.

Mijenja se onaj tko se ne mijenja. Ako imate vremena još do kraja ljeta, pročitajte si ovu Murakamijevu knjigu Hard-Boiled Wonderland and the End of the World: A Novel.

Amazon:

Japan’s most widely-read and controversial writer, author of A Wild Sheep Chase, hurtles into the consciousness of the West with this narrative about a split-brained data processor, a deranged scientist, his shockingly undemure granddaughter, and various thugs, librarians, and subterranean monsters–not to mention Bob Dylan and Lauren Bacall.

Odgovor na gornje: Godine su poredene 2014., 2013., 2012.

p.s. Za one koje to uopće zanima, kolovoška grba se razvija kao urica, , barem prema podacima MUP-a, za koje mislim da su vrlo dobar indikator (iako ne i savršeno točan):

ulasci stranaca 14-08-2014

Iz grafikona je evidentno da stranci NE dolaze u Hrvatsku upravo kad su im godišnji odmori i to NIJE zbog sunca i mora. Je li tako?!

Napomena: Dioničar sam raznih turističkih tvrki i naravno jako želim da im i vrijednost i cijena raste. Da li si umišljam ili ona zaista vrijede više nego što im je trenutna cijena na burzi (Naime kako to znate da ‘želim i vjerujem’? Pa zato što sam i u ovakvoj Hrvatskoj spreman držati novce uložene u te dionice!), kao što se meni čini, prosudite sami. Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, ili možda kupnju druge dionice, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i vjerojatno je subjektivno i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaita ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log (=blog).